BEČ, 18. travnja (AFP/Hina) - Zapadne industrijske tvrtke
oklijevaju masovno ulagati kapital u Istočnu Europu, usprkos
apelima kojima se požuruje nove demokracije da privlače
strani kapital, neophodan za privatizaciju poduzeća i zamjenu
planskog gospodarstva tržišnim.
Prema procjeni Instituta za međunarodne uporedne ekonomske
studije u Beču, te istočno-europskih stručnjaka ukupan iznos
izravnih stranih ulaganja u SSSR-u i drugim istočnim zemljama
nije prelazio krajem 1990. godine 2,7 do 2,8 milijardi dolara.
Za usporedbu ukupni svjetski kapital koii je investiran u Kini
iznosio je više od 28 milijardi dolara krajem 1988. godine, dok
se potrebe za godišnjim ulaganjem u bivšoj DDR procijenjuju na
70 milijardi dolara.
Stručnjaci Ekonomske komisije za Europu pri UN kažu kako se
je kapital koji su investirali zapadni partneri u vrijeme
osnivanja mješovitih poduzeća u Istočnoj Europi čak prepolovio
od listopada 1989. godine, dakle prije pada komunističknih
režima, smanjivši se s milijun dolara na prosječno 500.000
dolara krajem 1990. godine.
"To pokazuje kako zapadna poduzeća nisu spremna, usprkos padu
komunističkih režima, masovno ulagati u tim zemljama, dokle god
proces gospodarstvenih reformi ne ude u krajnju fazu".
Broj mješovitih poduzeća u Istočnoj Europi ipak se redovito
povećava, tako da je krajem 1990. godine prelazio 13.000, od
čega ih je 5.000 bilo u Madžarskoj, 3.000 u SSSR-u, 2.616 u
Poljskoj, 2.000 u Češko-Slovačkoj, 570 u Rumunjskoj i 110
poduzeća u Bugarskoj. To su procjene bečkog instituta.
Medutim u SSSR-u samo 15 posto mješovitih poduzeća radi, dok u
Češko-Slovačkoj većina takvih poduzeća raspolaže s društvenim
kapitalom manjim od 60.000 dolara.
Ovo oklijevanje zapadnih investitora stručnjaci objašnjavaju
poglavito nejasnom situacijom s pravom vlasništva, otežanim
prncjenjivanjem kapitala javnih poduzeća, nepovjerenjem prema
kadrovima uprave zemalja Istočne Europe koji su školovani u
vrijeme planskog gospodarstva, tromošću bankarskog sustava koji
ie trenutačnn u punoj preobrazbi, lošom insfrastrukturom na
polju komunikacija i transporta, te konačno i kvalitetom radne
snage.
Madžarska i dalje ostaje najprivlačnija zemlja za zapadne
investitore. Tijekom zadnje tri godine u Madžarsku je
uloženo oko 1,1 do 1,2 milijardi dolara stranog kapitala.
Budimpešta je uvela program spontane privatizacije poduzeća,
što je pridonijelo relativnoj privlačnosti za strani kapital,
no manjkavosti bivšeg komunističkog sistema još uvijek koče
masovnija ulaganja.
U Poljsku je uloženo 300 milijuna dolara, a u Češko-Slovačku
oko 100 do 150 milijuna dolara stranih ulaganja do kraja 1990.
godine, te one nešto zaostaju.
Strani investitori izbjegavaju Varšavu usprkos naporima
poljskih čelnika koji obećavaju nove prednosti ulagačima
privatnog kapitala. Važno poništenje poljskog duga, koje su
odobrile Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje, ne počiče
jako strane investitore na rizik investiranja u Poljskoj,
smatraju stručnjaci.
U Češko-Slovačkoj jako uključivanje njemačke automobilske
tvrtke "Volkswagen" u kapital "Škode", nije dosad pokrenulo
ostale. Slovački premijer Vladimir Mečiar, naložio je
industrijskim poduzećima da sama potražuju strani kapital,
neophodan za gospodarsku reformu.
U Bugarskoj i u Rumunjskoj uloženi strani kapital u obje
zemlje zajedno ne iznosi više od 100 miliiuna dolara, što je
poglavito uzrokovano nesigurnošću koja utječe na propise za
strana ulaganja.
Na kraju, u Sovjetskom Savezu izravna strana ulaganja kretala
su se krajem 1990. godine oko jedne milijarde dolara, ali ih
koči politička i gospodarska nesigurnost u zemlji.
(Hina) mm
180000 MET apr 91
(Hina) mm