HINI
$
SARAJEVO, 16. travnja (Hina) - Predsjednik Predjsedništva BiH
Alija Izetbegović dao je Hini interview o aktualnoj političkoj
situaciji u BiH, te o razgovorima šestorice predsjednika
Republika.
Odgovarajući na pitanje zašto nije bio nazočan konferenciji za
tisak na Brdu kod Kranja, da li je uzrok tome bila situacija u
BiH ili, kako je sarajevski tisak napisao "da se plašio da kaže
ono što ne bi želio reći", predsjednik Alija Izetbegović je rekao:
- Imao sam najmanje dva razloga da odem, oba dovoljno jaka:
jedno je stanje u BiH, jer su me u toku dana dva-tri puta zvali
da me izvijeste o dramatičnoj situaciji u Skupštini BiH, koja
je toga dana zasjedala. Bio sam time ponešto uznemiren, ali sam
također ocijenio da nemam nešto posebno reći. Postalo mi je
neprijatno ljudima govoriti kako ništa novo nije postignuto,
a držim da ništa konstruktivno novo nije taj put ni urađeno.
Uz to, bojao sam se da ne dođem u iskušenje iznijeti neke
kritičke opaske na način rješavanja problema u Jugoslaviji.
To ću možda reći jednog dana kad odem u penziju. Potrebna je,
naime, izvjesna distanca da bi čovjek provjerio neke svoje
zaključke.
Sporost pregovora razočarava mnoge građane. Vjerujete li Vi
u mogućnost brzog dogovora, pitao je novinar Hine predsjednika
Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, na što je on odgovorio:
- I mene razočarava taj proces koji teče za moj ukus vrlo
usporenim tempom. Razlog je tome vjerojatno osobita zamršenost
problema, ali i nemoć ljudi koji su uključeni u pregovore da
izidu iz svojih "rovova". Oni nisu u stanju poći u susret drugima,
i to je najveći problem pregovora. Od prvog trenutka sam smatrao
da je kompromis jedina stvar koja se od nas očekuje. Alternativa
kompromisu je opće rasulo ili stanje nereda i beznada. To može
biti i neko stanje dugotrajne agonije, bez dramatičnih i
incidentnih momenata. Eskalacija krize koja se nastavlja očito
pokazuje da mi nismo još dotakli njezino dno, jer bi se već
valjda počeli vraćati. Ipak, relativno velika uzdržanost pokazuje
da je ovo prostor velikog istorijskog iskustva gdje avanturizam
nema osobitih šansi.
Odgovarajući na pitanja da li se na temelju konferencija za
tisak na kojima su najčešći istupi predsjednika Tuđmana i
Miloševića, može zaključiti da takav odnos vlada i tijekom
razgovora šestorice predsjednika, Alija Izetbegović je odgovorio:
- Ja to ne tumačim tako. Radi se o jednostavnoj činjenici da
se u osnovi problema u Jugoslaviji nalazi srpsko-hrvatski sukob.
Sukob nije bosansko-slovenski, niti makedonsko-hrvatski, nego
upravo srpsko-hrvatski, čiji su protagonisti sukoba u fokusu
pažnje i novinara i javnosti.
Na pitanje u kakav to položaj stavlja druge narode, Alija
Izetbegović je odgovorio:
- Pa, vjerojatno u položaj nekakvih posmatrača. Ponekad više ili
manje pasivnih ili aktivnih, ponekad i učesnika, a ponekad i
običnih navijača.
Držite li da bi pregovarači mogli postići dogovor koji bi išao
na štetu, kako Vi kažete, "promatrača", pitao je novinar Hine.
- Mislim da ne, odgovorio je Alija IzetbegoviĆ, i dodao: Prije
svega mislim da se oni teško mogu oko bilo čega sporazumjeti, i
u pozitivnom, i u negativnom smislu, pa i tako da bi taj
sporazum išao na štetu drugih naroda. Znam da se u razgovorima
ove vrste uvijek neizbježno nameće jedna historijska asocijacija:
ona o sporazumu na račun Bosne. Mislim da se historija ne ponavlja
i da takav sporazum nije danas moguć iz mnogo razloga.
Govoreći o namjeri predsjednika SDS-a BiH Radovana Karadžića da
pregovaračko pravo Srba iz BiH prenese na predsjednika Srbije
Slobodana Miloševića, dakle na drugu pregovaračku jedinicu,
predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je rekao:
- Prije svega, to je znak da je demokracija kod nekih ljudi
još uvijek mislena imenica. Gospodin Karadžić ni u formalnom smislu
nije izabran kao predstavnik srpskog naroda, a Milošević je to još
manje, kad je riječ o BiH. Držim da to nije relevantno ni
suštinski. Naime, držim da srpski narod u BiH nije spreman na
avanturu koju jedno takvo opredjeljenje implicira.
U petak je u Sarajevu završena sjednica Skupštine BiH, na
kojoj je zaključeno da se "zaustavi s regionalizacijom BiH do
postizanja novih dogovora o budućnosti Jugoslavije". Nije li to
pokazalo nemoć bosanskohercegovačke skupštine da sama riješi
svoje probleme, i nije li to svojevrstan ustupak stavovima da se
o BiH rješava izvan nje same? - pitao je novinar Hine, a
predsjednik Predsjedništva BiH je odgovorio:
Samo odlaganje "do postizanja novog dogovora o budućnosti
Jugoslavije" je razumljivo i samo po sebi ne znači pristanak da
se o BiH rješava izvan nje. Međutim, ono što se događa u Krajini
ima zaista političke konotacije, i po mišljenju velikog broja
ljudi, nije bez zadnjih primisli. Očito se ne radi samo o
ekonomskim razlozima. Zavisno od toga je li promatrač manje ili
više pesimista, može to vidjeti i kao dio nekog scenarija, ili
njegov prvi korak koji ima za cilj da se Bosna dijeli. Mi koji
to odavde gledamo malo realističnije, mislimo da to, bez obzira
na namjere autora projekta, nije moguće.
Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović drži, da je
moguće usporedivati događaje u tzv. Kninskoj, i Bosanskoj
krajini.
- Moguće je, ali u historijskim zbivanjima namjere ljudi,
njihovi planovi i stvarni rezultati tih nastojanja često su u
potpunom neskladu. Događa se, da rezultati budu potpuno suprotni.
Tolstoj je napisao onih tisuću stranica "Rata i mira" upravo da
bi pokazao da namjere ljudi i tok historijskih zbivanja mogu biti
u potpunom raskoraku. Događaji u Jugoslaviji u posljednjih deset
godina - kako ih ja vidim - potvrđuju ovu Tolstojevu tezu.
Odgovarajući na pitanje mogu li zadnji događaji u BiH
natjerati Muslimane da samoinicijativno osnivaju svoja
nacionalna vijeća, Alija Izetbegović je rekao da su Muslimani
u "svakako specifičnom položaju, jer osim BiH nemaju druge
republike", ali je naglasio "'nama je dovoljna jedna država,
ne treba nam rezervna".
- Smatram da Muslimani neće ući u stvaranje nacionalnih vijeća,
jer ovdje imaju svoju vlast i svoju državu. Zašto bi pored
legalne stvarali i paradržavnu vlast?! Mi, naprotiv, imamo
namjeru suzbiti takve ambicije ukoliko one negdje postoje,
kako ne bi potakli slične stvari i u drugim sredinama. Mislimo
da treba jačati mladu demokraciju u BiH, koja se legitimirala
kao istinska demokracija, bez obzira što je nacionalno obojena,
i vlast koja proizlazi iz te demokracije.
Na pitanje kako bi u BiH trebao izgledati referendum za
kojeg se na Brdu kod Kranja zauzeo i predsjednik Predsjedništva
BiH, A. Izetbegović je odgovorio:
- Naravno, kao referendum građana! Alternativa - referendum
naroda - je neprihvatljiva, jer bi u tom slučaju odstupili
od načela građanina, i jer bi jedan veliki broj ljudi, pripadnika
raznih manjina, bio lišen da odlučuje o svojoj sudbini. Mnoga
su pitanja još uvijek otvorena, ali sam uvjeren da će se većina
građana BiH odlučiti za varijantu očuvanja suverenosti i
integriteta BiH - Republike.
- Već od ranije postoje snažni vojni garnizoni u Banja Luci i
Prijedoru, a povećanje stanja pripravnosti vojske i veše prisustvo
vojnih jedinica je svakako u vezi s blizinom Knina i događajima
koji su se odvijali tamo, rekao je predsjednik Alija Izetbegović,
odgovarajući na pitanje kako tumači gomilanje vojnih snaga u
sjevernom dijelu BiH, i dodao:
- Postoje izvjesne procjene da bi eventualno mogli slijediti
događaji u kojima bi Armija bila pozvana da izvrši određenu ulogu.
Mogu vam otvoreno reći da bi, ukoliko bi tamo došlo do
nacionalnih nemira ili akcija protiv cjelovitosti Bosne, mi bili
ti koji bi pozvali Armiju da spriječi kaos i bezakonje. Vojska
nije poželjna, ali u izboru između Armije i četnika, ne bi se
mnogo dvoumio.
Da li bi Vi imali dovoljno povjerenja u Armiju da bi ona
djelovala u strogo određenim okvirima? - glasilo je pitanje, na
koje je Alija Izetbegović odgovorio:
- Pazite, za mene je vrlo poučna stvar ova polugodišnja blokada,
koja se dogodila u Kninu, i u kojoj hrvatska vlast unatoč svim
zakonskim i ustavnim pravima, nema realnu mogućnost vršenja
vlasti na tom području. U slučaju BiH, vjerujem da bi prisustvo
Armije moglo obeshrabriti neke ljude koji misle da će lako
izvesti otcjepljenje.
I unatoč tome što Armija nije najavila Prijedor, i što u vezi
s tim prije toga niste imali nikakve kontakte? - pitao je novinar
Hine, a Alija Izetbegović odgovorio:
- Da, Armija to nije unaprijed najavila. Ona je to obavila kao
rutinske vježbe i pokrete, a ne kao neke posebne akcije. Ali
takva praksa će se sve rjeđe ponavljati.
Komentirajući najnovije kontroverze oko transporta oružja u
BiH, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je na
svršetku interviewa za Hinu rekao:
- Armija je stala iza tvrdnje, da je oružje njezino, i mi smo
joj ga kao takvo vratili. Jasno je da postoji čitav niz
nedoumica u vezi s tim. Odigledno je tu moglo biti izvjesnih
zloupotreba, ne s armijske strane, nego sa strane izvjesnih
ljudi koji se skrivaju iza Armije. Kragujevački zavod "Crvena
zastava" koji su isporučioci oružja, formirali su komisiju, koja,
mislim, danas treba dati izvještaj. Ono što znamo u najmanju ruku
su neke čudne stvari: neuredne otpremnice, civilni prijevoz,
odsustvo vojne pratnje, vrijeme prijevoza (noć)... Armija je,
čini se, ipak učinila ono što je u ovakvoj situaciji morala:
rekla je da je imovina njezina, što najvjerojatnije i jest.
Da li je ta "'imovina" mogla biti otuđena bez znanja vlasnika,
ovog trenutka ne znamo, i mi ćemo u tom smislu nastaviti
kontakte s Armijom radi utvrđivanja svih okolnosti slučaja.
(Hina) jm
160000 MET apr 91
(Hina) jm