BRDO KOD KRANJA, 11. travnja (Hina) - Na konferenciji za
novinstvo poslije susreta na Brdu kod Kranja, pet predsjednika
jugoslavenskih republika bez predstavnika BiH Alije Izetbegovida,
koji je iznenada morao otputovati, složili su se da je njihov
treći susret i pored konfuznog priopćenja, kako je primijetio
jedan novinar, ipak korak naprijed u razrješenju državno
političke krize. Kao najveće dostignuće oni smatraju da je
na ovom trećem susretu prihvaćena suglasnost o raspisivanju
referenduma po republikama, na kojima će se njihovi građani
opredijeliti između konfederalne i federalne opcije.
Odgovarajući na jedno pitanje, predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman ocijenio je da se Hrvatska već u svom novom
Ustavu opredijelila za savez suverenih država, te da je
prijelaznim odredbama postavila rok za takvo rješenje do
kraja lipnja. Novinar titogradske Pobjede upitao je
hrvatskog predsjednika kad će Hrvatska izvršiti napad na
Knin, na što je dr. Franjo Tuđman odgovorio, da napad na
Knin nikad nije bio najavljen, nego je samo odlučnost
Hrvatske da i na teritoriju nepostojeće "Krajine" uspostavi
pravni poredak, ako nije moguće prvo demokratskim mjerama,
a onda policijskim, kao što je to bilo učinjeno i u slučaju
Pakraca i Plitvica. "Jedna grupa ekstremista izvršila je
nasilje nad pučanstvom u Kninu", rekao je dr. Tuđman, "ali
je već došlo do otrežnjavanja obmanutih ljudi. Uspostava
prometa na tom području", naglasio je on, "važna je i za Hrvatsku
i Jugoslaviju i Europu". Na pitanje reportera HTV kad će vojska
u Hrvatskoj završiti proljetne vježbe, on je odgovorio, onog
momenta kad dovršimo razgovore o državnopolitičkoj krizi,
dodavši da je vodstvo JNA izjavilo kako se neće miješati
u političko rješenje krize ma kakvo ono bilo. "'Nadam se
da će tako i biti", zaključio je dr. Tuđman.
Naglasivši posebnu brigu prema Hrvatima izvan današnje
Hrvatske, on je rekao, da Hrvatska inzistira na savezu
suverenih država, sa sviješću da samostalna Hrvatska,
ukoliko dođe do razdruživanja, može biti oslonac i veže
jamstvo onom dijelu hrvatskog naroda koji će ostati u drugim
dvjema republikama. Na pitanje da li BiH može nakon
današnjeg susreta konačno odahnuti, predsjednik Srbije
Slobodan Milošević je rekao, da se položaj BiH može riješiti
samo referendumom u njoj, a s čime se složio i predsjednik
Tuđman. Dopisnik agencije AP upitao je da li će na podjele
u Jugoslaviji utjecati upozorenje koje stiže stalno sa zapada,
a predsjednik Slovenije Milan Kučan je izjavio, da će
dokument što je danas usvojen na Brdu kod Kranja morati uzeti
u obzir i sam Zapad. Makedonija se zalaže za savez suverenih
država, istaknuo je makedonski predsjednik Kiro Gligorov,
izrazivši uvjerenje da taj proces teče sukladno razgovorima
i dogovorima. Jedini koji je pokazao zabrinutost zbog usvajanja
današnjeg dokumenta, bio je predsjednik Predsjedništva Crne Gore
Momir Bulatović, koji je izrazio sumnju da će dokument dati
pozitivne rezultate.
Dva pitanja su se odnosila i na položaj Albanaca u Jugoslaviji.
Na pitanje dopisnice CNN tko zastupa na ovim razgovorima 3
milijuna Albanaca u Jugoslaviji, Slobodan Milošević je odgovorio,
da on zastupa samo Albance u Srbiji, i da razgovori o njihovom
položaju u njoj nikad nisu ni prekinuti, s naznakom da o jednom
pitanju, a to je teritorijalni integritet Srbije, s njima ne
može biti pregovora, jer je Kosovo samo srce Srbije. Na drugo
pitanje poznatog njemačkog novinara Carl-Gustava Strohma, da
odgovori što misli o ubojstvima Albanaca od srpske policije u
posljednjih godinu dana, predsjednik Republike Srbije je rekao,
da su to najobičnije izmišljotine, kakve se pojavljuju u raznim
novinama.
(Hina) jm
(Hina) jm