BRDU KOD KRANJA
BRDO KOD KRANJA, 11. travnja (Hina) - Predsjednici republika
odnosno predsjednici predsjedništava republika nastavili su danas
na Brdu kod Kranja raspravljati o uređenju odnosa između
jugoslavenskih naroda, odnosno njihovih republika. U današnjim
konstruktivnim razgovorima jasno su se uobličile dvije moguće
opcije razrješenja državno-političke krize: Savez suverenih
država, odnosno Jugoslavija kao jedinstvena demokratska savezna
država.
Republike Slovenija i Hrvatska predlažu da se mogućnost
osnivanja zajednice suverenih država temelji na slijedećim
načelima:
republike u sastavu dosadašnje SFRJ formiraju se kao
samostalne, suverene i nezavisne države.
Novonastale države medu sobom si priznaju status suverene
države kao subjekta međunarodnog prava i teritorijalni
integritet u okviru postojećih granica među njima unutar
dosadašnje SFRJ i u okviru međunarodno priznate državne
granice dosadašnje SFRJ sa susjednim državama.
Zajednica se temelji, prije svega, na gospodarskim
interesima, tj. na osiguravanju zajedničkog tržišta, na
mogućnosti postojanja carinske i monetarne unije. Na
zajedničkom tržištu slobodan je protok roba, usluga,
kapitala i radne snage, te osigurana zaštita okoline.
Funkcioniranje zajedničkog tržišta članicama zajednice
treba olakšati uključivanje u europske integracione procese.
Ovako stvoren regionalni savez država mora biti kompatibilan
sa postojećim europskim integracijama i po uzoru na Europsku
zajednicu.
Zajednica osigurava obrambeno sigurnosne interese članica, a
to znaći osiguranje od napada izvana, odnosno osiguravanje
granica svih država članica.
Države članice osiguravaju sva prava i slobode čovjeka kao
pojedinca te prava naroda, nacionalnih zajednica i druga
kolektivna prava u skladu sa odredbama i načelima međunarodnog
prava.
Predsjednici republika Srbije i Crne Gore založili su se za
očuvanje Jugoslavije, kao jedinstvene i demokratske savezne države
u kojoj bi narodi i republike dio svojih suverenih prava prenijele
na Jugoslaviju, kao zajedničku državu suverenih jugoslavenskih
naroda i republika, zasnovanu na zajedničkim interesima koji su
utvrđeni dobrovoljno, ravnopravno i sporazumno.
Predsjednici republika Crne Gore i Srbije predložili su, u
interesu oduvanja jedinstvene i demokratske Jugoslavije da se
uređenje Jugoslavije kao državne zajednice zasniva na slijedećim
principima:
Jugoslavenska zajednica je državna zajednica suverenih
jugoslavenskih naroda i republika u kojoj oni ostvaruju funkciju
koje kao zajedničke interese slobodno, dobrovoljno i dogovorno
utvrde.
Suvereni jugoslavenski narodi i republike su ravnopravni
u jugoslavenskoj državnoj zajednici i imaju jednaka prava i obveze
odnosno položaj u odnosu na njene funkcije kao zajedničke interese.
Izvan kruga utvrđenih funkcija jugoslavenske državne zajednice,
svaki jugoslavenski narod i svaka jugoslavenska republika slobodno
utvrđuju i ostvaruju svoje druge interese, uz međusobnu obvezu da
se to ne može činiti protiv ili na štetu drugog jugoslavenskog naroda
ili republike.
Organi jugosiavenske državne zajednice u ostvarivanju utvrđenih
zajedničkih interesa odlučuju i postupaju samostalno, efikasno i u
interesu svih jugslavenskih naroda i republika.
O precizno utvrđenim pitanjima u okviru zajedničkih interesa u
organima jugoslavenske državne zajednice, odluke se donose suglasno.
Zajednički interesi suverenih jugoslavenskih naroda i republika
postoje u oblastima: sloboda i prava čovjeka, građanina i naroda;
ekonomskih funkcija; obrane i sigurnosti i međunarodnih odnosda.
U svim navedenim oblastima izvan funkcija koje su,utvrđene kao
zajednički interes i koje se ostvaruju preko organa jugoslavenske
državne zajednice, sve druge funkcije u tim oblastima ostvaruju se
u republikama i preko njihovih organa.
U oblasti sloboda i prava za sve građane i pripadnike svih
jugoslavenskih naroda na razini jugoslavenske državne zajednice
utvrđuju se i garantiraju sve slobode i prava koja su definirana
u međunarodnim dokumentima suvremenog svijeta. Za te slobode i prava
osigurava se sudska zaštita odgovarajućim organima jugoslavenske
državne zajednice, jednako i ravnopravno za sve građane i narode.
Zajedničke ekonomske funkcije u osnovi bi sadržale elemente koji
su objavljeni nakon sjednice Predsjedništva SFRJ od 12. ožujka ove
godine.
U jugoslavenskoj državnoj zajednici oružane snage postoje u obliku
zajedniških oružanih snaga određenih rodova i oblika, i u obliku
oružanih snaga jugoslavensţih republika. Sve oružane snage se
organiziraju, pripremaju i spremaju tako da u slučaju potrebe
predstavljaju funkcionalnu težinu.
U oblasti međunarodnih odnosa i položaja međunarodni
subjektivitet i kapacitet imaju i Jugoslavija kao državna zajednica
i republike, tako da taj subjektivitet i kapacitet u pravilu pripada
Jugoslaviji, osobito kad su u pitanju multilateralne organizacije
i obveze, a republikama u pravilu taj subjektivitet i kapacitet
pripada kad one imaju regicnalne, nacionalne i kulturne interese.
Predsjednici republika Crne Gore i Srbije ponovili su stav da
Jugoslavija, kao savezna država postoji i da su srpski i crnogorski
narod i republika Srbija i Crna Gora opredijeljeni da nastave
zajednički život u Jugoslaviji.
U nastaloj podjeli koncepcije o rješavanju jugoslavenske
društvene krize stav Makedonije je slijedeći: jugoslavenska
društvena kriza može biti razriješena putem preuređenja sadašnje
jugoslavenske države u savez suverenih država, po uzoru na
Europu zajednicu, s tim da ovaj proces bude vezan za političke
dogovore u oblastima zajedničkih interesa u takvom budućem savezu
(u oblastima ekonomskih odnosa, odbrane, ljudskih prava i procesa
prenosa međunarodno pravnog subjektiviteta). Proces stvaranja
spomenutog saveza suverenih država treba da se odvija putem
izjašnjavanja referendumom građana u republikama.
U slučaju da nema takvog dogovora, neophodno je dalji rasplet
uvjetovati postizanjem dogovora o uzajamnim pravima i obavezama
republika iz dosadašnjeg zajedničkog života.
Predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine smatra da
izbor između navedenih opcija za rješenje političke krize
(toč. I i II) s obzirom na važnost pitanja treba riješiti
suverenom voljom građana Bosne i Hercegovine putem
referenduma (plebiscita).
U odnosu na ove dvije različite koncepcije predsjednici su
se složili da demokratski princip nalaže da tako sudbonosno
opredjeljenje treba prepustiti odluci putem referenduma
(plebiscita) u svakoj republici s obzirom na dubinu političke,
ustavne i privredne krize, predloženo je da se referendumi
(plebisciti) provedu najkasnije do kraja maja o.g. Preciziranje
svih pitanja u vezi s referendumom (plebiseitom) obavit će
zajednička stručna grupa do narednog susreta.
Predsjednik Predsjedništva Slovenije obavijestio je
sugovornike da će se republika Siovenija, u skladu sa već
donijetom plebiscitnom odlukom, osamostaliti u samostalnu,
suverenu i nezavisnu državu. Republika Slovenija je, na
osnovu uzajamnosti, spremna priznati državni međunarodnopravni
subjektivitet svim republikama dosadašnje SPRJ koja će se ili
osamostaliti u samostalne, suverene i nezavisne države ili
će odlučiti da ostanu u zajedničkoj državi. Slovenija je
spremna na ispunjavanje svojih obaveza koje su nastale u
vrijeme života u zajedničkoj državi i, s tim u vezi, pripremit
će odgovarajući prijedlog u skladu sa rezolucijom o prijedlogu
za sporazumno razdruživanje i time započeti postupak svog
osamostaljivanja u organima federacije. Predsjednici republika
odnosno predsjednici prdsjedništava su se dogovorili da
preporuče skupštinama republika da, o prijedlogu Slovenije za
sporazumno razdruživanje, koji je već usvoji Sabor Republike
Hrvatske, rasprave tokom ovog mjeseca.
Predsjednik Republike Hrvatske obavijestio je da Ustav
Republike Hrvatske, koji je ustanovio Hrvatsku kao suverenu
državu, obvezuje da ukoliko ne dođe do dogovora o
razrješenju državno-političke krize o stvaranju saveza
suverenih država, da će Hrvatska najkasnije do 30. lipnja
1991. poduzeti potrebne korake za razdruženje iz sadašnje
SFRJ.
Probleme koji postoje u odnosima između Srbije i
Hrvatske, odnosno u hrvatsko-srpskim odnosima, treba
rješavati u interesu naroda i republika. U tom smislu, rad
mješovite grupe koju su formirali predsjednici republika
Hrvatske i Srbije, dr. Franjo Tuđman i Slobodan Milošević,
uspješno je započet pa se može očekivati da se u njegovom
toku suzi fronta spornih pitanja koja opterećuju jugoslavensku
krizu.
Na slijedećem sastanku koji će se održati u Ohridu,
raspravljat će se o zajedničkim interesima u eventualnoj
budućoj zajednici, o reguliranju međusobnih prava i obaveza
koje proističu iz dosadašnjeg zajedničkog života kao i o
funkcioniranju zajedničkih organa u prijelaznom razdoblju.
(Hina) jm
(Hina) jm