EKONOMSKOG RAZVOJA REPUBLIKE
BEOGRAD, 10. travnja (Hina) - Od 16 do l8 trajao je u Narodnoj
skupštini Srbije prvi dio predstavljanja vladinog programa
ekonomskog razvoja republike. Grafikoni i tabele pomognuti
jednim projektorom trebali su dočarati poslanicima što vlada želi
postići svojim programom i na koji način, iako je ovo drugo manje
jasno. Predsjednik vlade Dragutin Zelenović izložio je tri glavna
cilja programa - poboljšavanje životnog standarda, opstanak i
razvoj poduzeća i zadovoljavanje svih društvenih potreba.
Potpredsjednik vlade Nikola Stanić iznio je glavne značajke
sadašnjeg stanja srpske privrede, čiji su problemi posljedica,
kako je rekao, dogovorne ekonomije. U čitavom poslijeratnom
razdoblju, a naročito poslije 1965. godine, Srbija je po svim
pokazateljima bila ispod prosjeka razvijenosti zemlje, a ipak
je svrstana, političkim odlukama, u razvijene, pa je morala
odvajati ogromna sredstva za razvoj drugih nerazvijenih regija.
Velike teškoće proizlazile su iz najnerazvijenije regije na
njenu području - Kosova, kao i iz višegodišnjeg izvlačenja
akumulacije iz Vojvodine. U ovoj godini najviše zabrinjavaju
negativni procesi - pad proizvodnje, rast zaliha i gubitaka, pad
robne razmjene s inozemstvom i velika nelikvidnost. Navedeni
su i podaci, da potraživanja i dugovanja unutar privrede u
Srbiji iznose oko 450 milijardi dinara, a u zalihama je
smrznut obrtni kapital u vrijednosti od 140 milijardi dinara.
U rješavanju tih problema Zelenović najavljuje sasvim novi
prilaz - ne mjere monetarne politike, niti liberalizacija
uvoza, već stvaranje nove vrijednosti u proizvodnji. Razvoj
proizvodnje bez zaliha, što je za njega nova teorija, uvjet je
za izlazak iz sadašnjeg stanja. Zelenović je nabrojio
privredne grane u kojima je relativno brzo moguće postići bolje
rezultate. U energetici je, na primjer, moguće već ove godine
povećati proizvodnju za 6 posto i osigurati izvoz energije,
kao i u farmaceutskoj industriji, gdje se predviđa povećanje
za 15 posto, a velike su i mogućnosti naftne privrede koju
treba, kako je rekao, ujediniti u jedno javno poduzeće.
Poljoprivredu je izdvojio kao jednu od najvažnijih grana, ali
je rekao samo to, da je za sada bolje agroindustrijski kompleks
rješavati na razini Jugoslavije, iako to ima loših strana, kao
kao što su kašnjenje u donošenju potrebnih odluka o sjetvi,
otkupu i slično, čega svega ne bi bilo, kad bi se razvoj
poljoprivredne proizvodnje utvrdivao u republici, pa će se
raditi i program razvoja samo za republiku.
"Za oživljavanje privrede republike bilo bi potrebno osigurati
oko dvije milijarde dolara iz inozemstva, no ako se to ne
uspije, ta sredstva se mogu naći i u domaćim izvorima", rekao
je Zelenović. Svoje izlaganje u kojem je htio impresionirati
znanjem iz raznih oblasti, od organizacije proizvodnje do
industrijske psihologije, Zelenović je začinio i raznim .
upadicama, poput ove da Memorijalni centar "Josip Broz Tito"
zauzima najbolju lokaciju u Evropi, površine od 9,5 hektara i
da tu treba napraviti takvu poslovnu,strukturu, koja će "dizati
novac". Znanstvenom analizom, dalje, došao je do zaključka da
skoro nema nikakvih efekata ni koristi od "nebulozne
diplomacije i privrednih predstavništava", iako ministar vanjskih
poslova može pričati priče po cijeli dan.
Potpredsjednik vlade Slobodan Prohaska govorio je o teškoćama
u međunarodnom poslovanju, zbog toga što nije potpisan novi
sporazum s MMF-om. Najavio je promjene u strukturi uvoza, tako
što će se za 40 posto smanjiti uvoz robe široke potrošnje, u
korist uvoza opreme i repro-materijala. Najavio je i osvajanje
novih tržišta na skoro svim kontinentima. Predstavljanje programa
vlade nastavlja se sutra.
(Hina) jm
(Hina) jm