VARŠAVA, 28. ožujka (AFP/Hina) - S povratkom demokracije i
kapitalizma u Poljsku, tisuće poljskih plemića pokušava
vratiti svoje dvorce i zemlju, koje su nakon Drugog svjetskog
rata prisvojili komunisti.
Oni traže svoja "legitimna prava", dok su poljski čelnici
podijeljenog mišljenja o veličini reprivatizacije, koja bi
ukupno mogla koštati izmedu 60 i 20 bilijuna zlota (6 do 20
milijardi dolara), od čega bi se 6 bilijuna zlota (600 milijuna
dolara) odnosilo na povrat zemlje.
Bivši zemljoposjednici, danas uglavnom niži osiromašeni
plemići, žele dobiti natrag svojih 16.500 dvoraca i parkova,
koje je prisvojilo Ministarstvo kulture, kao i milijun hektara
zemlje, pretvorenih u državne farme.
"No, mi ne tražimo natrag zemlju (1,7 milijuna hektara) koja
je podijeljena seljacima", izjavio je stranim dopisnicima
Zygmunt Rokowiecki, predsjednik poljskog Udruženja
zemljoposjednika, koje ima 2.500 članova.
"Dali su nam dva sata da napustimo svoje domove. Kada smo
otišli, na stolovima su ostale čak i pepeljare", rekao je
Rokowiecki.
On je naglasio kako su danas gotovo svi dvorci u ruševinama,
nakon rata ih je "oko 16.000 bilo opljačkano ili posve
zapušteno".
Vladin prijedlog zakona o reprivatizaciji je vrlo ograničen,
kako ne bi previše opteretio budžet, a niti usporio proces
privatizacije. On predviđa odštetu samo u slučajevima kada je
prekršen zakon, izjavio je agenciji France Presse savjetnik za
reprivatizaciju predsjednika Lecha Walese, a ujedno i tvorac
novog "velikodušnijeg " pcijedloga Jewrzy Grohman.
S druge strane, prijedlog vlade odnosi se samo na Poljake koji
žive u Poljskoj, isključujući poljske emigrante i Nijemce.
Grohman procjenjuje kako bi zbog nesuglasica između
predsjedništva i vlade, ispitivanje prijedloga zakona,
predviđeno za početak travnja moglo biti odgođeno. "Mi
zahtijevamo samo pravdu, budući smo 45 godina bili
diskriminirani, bez mogućnosti zapošljavanja, progonjeni",
izjavio je Rokowiecki.
U post-komunističkoj Poljskoj bivše plemstvo nema nikakvu
ulogu. Otmjena, no klasa u izumiranju, suočena s novim
bogatašima - menadžerima i trgovcima zapadnog tipa, ona često
nema sredstava da preuzme nasljedstvo svojih bivših dvoraca.
"Moj je dvorac imao 44 sobe", sjeća se nasljednik jedne od najvećih
poljskih obitelji grof Jan Zamoyski. "Kako možete očekivati
da plaćam porez ili održavanje dvorca", pita se Zamoyski. .
Posljednja vlasnica dvorca Wilanow u blizini Varšave, Anna
Hranicka-Wolska, također ne zahtijeva vraćanje dvorca,
pretvorenog u nacionalni muzej. "Ipak, željela bih pronaći
obiteljske uspomene, namještaj, slike, od kojih mnoge nemaju
povijesnu vrijednost", kaže ona.
(Hina)
(Hina)