ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Dana 23. ožujka širom svijeta
proslavlja se Svjetski meteorološki dan. Proslava meterologa
upriličuje se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950, kada je
osnovana Svjetska meteorološka orgnaizacija. Ta je organizacija
specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda, koja
službeno povezuje države, svoje članice, i obvezuje ih na
izvršenje njezinih odluka. Svjetska meteorološka organizacija
zamijenila je prijašnju Međunarodnu meteorološku organizaciju,
osnovanu godine 1873, koja je bila strukovno, neslužbeno
udruženje meteorologa.
Svjetska meteorološka organizacija sada ima 15 članica. Od
godine 1961. proslave Svjetskog meteorološkog dana obilježavaju
se tematski, radi boljeg upoznavanja javnosti s brojnim
mogućnostima primjene meteorološke znanosti i prakse, a u svrhu
ekonomskog probitka ili zaštite ljudskih života i materijalnih
dobara od nepoćudnih atmosferskih zbivanja. U središte pozornosti
stavljaju se i oni atmosferski, vremenski ili klimatski događaji
čije posljedice imaju globalne razmjere.
Ovogodišnje tematsko obilježje Svjetskog meteorološkog dana je
"Atmosfera živog planeta Zemlje". Želja je meteorologa da se svijet
još jednom upozori na opasne posljedice daljnjeg onešišćavanja
atmosfere.
Mnogi nisu svjesni činjenice da je Zemlja jedini živi planet u
sunčevu planetskom sustavu upravo zahvaljujući atmosferi. Uz to,
njezin kemijski sastav bitno odreduje narav fizikalnih procesa u
njoj i postojeće klimatsko ravnovjesje na ovome našem planetu.
Proteklih je desetljeća, međutim, došlo do velikih promjena u
kemijskom sastavu atmosfere. Nagli industrijski razvitak
uvjetovao je prekomjerno korištenje fosilnih goriva kao
energetskog izvora, čime su u atmosferu dospjele brojne štetne
i opasne tvari. Neke od njih, poput olova iz ispušnih cijevi
automobila, izravno napadaju naše zdravlje. Sumporni dioksid
uzročnik je "kiselih kiša" koje oštećuju ili uništavaju osjetljive
životne zajednice na Zemlji. Spomenimo da je zbog njih u Hrvatskoj
"bolesno" čak svako treče stablo u šumama. Industrijski plinovi,
kao što su to klorofluorougljici, razaraju stratosferski sloj
ozona, koji je djelotvorna zaštita od pogubnog utjecaja
ultraljubičastog sunčevog zračenja.
Povećanje sadržaja nekih plinova u atmosferi, kao što su to
ugljični dioksid, metanovi i dušikovi suboksidi, zbog "učinka
staklenika" vodit će neizbježnom općem zatopljenju na Zemlji.
To će, se svoje strane, prouzročiti osjetne regionalne promjene
klime, kao i porast razine svjetskih mora. Svijet budućnosti u
mnogo čemu neće biti sličan ovome u kojemu sada živimo.
Na sreću, mnogi su postali svjesni prirodne katastrofe koja
prijeti svijetu. Postignuti su brojni međudržavni sporazumi o
smanjivanju onešišćenja atmosfere i prirodnog okoliša općenito.
Ovo je još jedna prilika da se podsjetimo na to da je atmosfera
život Zemlje i da taj život treba saduvati za budućnost, kaže se
prigodice u poruci Hrvatskog meteorološkog društva.
(Hina)
(Hina)