PARIZ, 17. ožuika tAFP/Hina) - Stručniaci sedam industriiski
najrazvijeni;ih zemalja sviieta več ulažu napore ne bi li
pokrenuli akciiu štednie. Nakon aodina plodne suradn;e na
održaniu stabilnosti valuta i ravnoteže izvoza i uvoza takva
akciia sve se više nameće kao neizbiežna.
O tome su u Parizu protekloa vikenda razaovarali pomoćnici
ministara financiia Siedin;enitj država. ţapana, Niemačke.
F'rancuske. Velike Britaniie, Italiie i Kanade. Oni su
razmienilŤ sta iališta o ospodaţ sko i i finaci isko i situaci ii
nakon sastanka šefova država u siiečniu u New Yorku, a priie
tradicionalnog skupa ministara u Wash.ingtonu kraiem travnia i
proljetno zasiedania Medunarodnoa monetarnoq fonda i Sv;etske
banke.
Naivažni;a akciia za svih sedam država se, kako kaže ;edan
japanski stručnjak. nameće sama po sebi: "Kako smaniiti sve
veći raskorak izmedu potreba za kapitalom i ponude kapitala u
svi;etu".
O "nedostatku sredstava štednje'" se već raspravl;alo u okviru
"Skupine 7", kako nazivaju industrijski naisnažnije zemlie.
Ali, rat u Zaljevu, koji je uslijedˇo nakon poremećaja u
Istoţnoj Europi, je znatno otežao taj problem, koia bi mogao
prevladavati svjetskim gospodarskim razvitkom u godinama, koje
dolaze.
Zemlje Zaljeva, a Kuvajt posebno, ali i Saudijska Arabija,
(Hina - nastavlja se)
6. INDUSTRIJSKI.ţ.C2)
tradicionalni izvoznici kapitala, počele su i same posudivati
novac na medunarodnom tržištu.
Stalno rastuća gospodarska i financijska cijena ujedinjena
Njemačke ima spektakularne posljedice na proračun i vanjsko
trgovinsku bˇlancu Njemačke. Drug‹ veliki medunarodni
financŤjer- Japan, okreće se sve više na domaće tržište.
Prema ocjeni jednog europsko„ struČnjaka, ravnoteža izmedu
ponude i potražnie kapitala mogla bi se ustanoviti "na vrlo
niskoj razinˇ, u slučaju opće reePsiie. Ali, to niie zţješenje
koje bi se trebalo primijenit.i.: Riešer;je treba naći na vŤšoj
razˇni, i t.o rastom sredstava ţ:tedn;N"ţ.
Stoqa bi trebalo dosljedno utvrd.ˇt.j zr"ere za borbu proLiv
ras‹pništva u ;avnom sektoru, pn:;ebrzo z.ţ defŤcitu proračuna, ‹.
pnticatˇ št.edn;u privat:nocţ sek.t.ora.
Kako kaže japanski stručniak" "unvoreţţi općen.Ťto, problema
nema, jer jcţ cijeli sv.iţjet suglasan : time da. štednju treba
poticati. Ali, kada je riječ o mjţrama za post.izanje tog eilja
onda ima oporbe, i to posebno medu zem?jama koje bj.. tn prve
morale činiti".
Za sada su europske zemlja i Japan skloniji štednji, nego
Sjedinjene države.
CHina)
150000 MET mar 91
(Hina - nastavlja se)