ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Razgovorom čelnih osoba Ministarstva
informiranja i glavnih urednika sredstava javnog priopćavanja
započela je danas rasprava o tekstu Nacrta zakona o tisku. Prema
uvodnim riječima M. Šibla Ministarstvo informiranja ni u jednom
trenutku nije pomislilo da bi se takav važan zakon mogao
stvarati bez mišljenja novinara, urednika, znanstvenika,
stranaka, sudbene vlasti, pa i javnosti. Cilj je zakona zajamčiti
slobodu tiska i spriječiti njezine zloupotrebe, istaknuo je M.
Šibl.
Glavni i odgovorni urednik "Danasa" Dražen Vukov Colić je za taj
nacrt rekao da ima dosta dobrih strana, da nije odveć
normativan, da je po općem usmjerenju liberalan, "ali kad se
analiziraju pojedini članovi, stječe se dojam da je i pomalo
neokonzervativan". D. Vukov Colić je naglasio da se to osobito
odnosi na članke zakona u kojima se spominje da je dužnost
tiska poštovanje javnog morala, upitavši tko definira javni
moral. Glavni urednik Danasa je predložio da se upotpune
odredbe toga zakona kojima se štite prava novinara, podržao je
utemeljenje Vijeća za tisak sa svrhom da zaštiti slobodu tiska
i omogući odgovorno obnašanje javnih zadaća, ali se nije složio
s odredbom da članove toga vijeća bira Sabor.
Gordana Grbić zamjerila je što su zakonodavci odustali od
jedinstvenog zakona o javnom infomiranju u zamjenu za dva
(Hina - nastavlja se)
30. POĆELA ... (2)
odvojena zakona - ovaj o tisku i zakon o radio-difuziji koji se
priprema.
"Tekst Nacrta zakona u načelu jamči slobodu tiska", izjavio je
direktor "Slobodne Dalmacije" Martin Marača i dodao da on štiti
slobodu tiska, slobodu novinara, zahtijeva veću disciplinu u
obavljanju te djelatnosti. Ali Marača pak posve neprihvatljivim
ocjenjuje članak koji obvezuje da su poduzeća novinsko
-nakladničke djelatnosti dužna u početku svake kalendarske
godine - u svojim izdanjima objaviti izvješće o članovima
upravnog tijela, osobama koje posjeduju deset i više posto
kapitala poduzeća, te o novčanom poslovanju. Marača drži da
bi poštivanje poslovne tajne trebalo vrijediti i za novinsko
-nakladničku djelatnost. Direktor Slobodne Dalmacije također
zamjera što je u istom poglavlju određeno da stranci u
poduzeća novinsko-nakladničke djelatnosti mogu ulagati najviše
40 posto, dodavši da se taj postotak ne smije ograničavati
prema, kako je rekao, nekim Maxwellovim ili,pak Murdockovim
postocima.
Predsjednik Hrvatskog društva novinara Ante Gavranović
najavio je da će to društvo i Hrvatsko vijeće europskog pokreta
zajednički prirediti okrugli stol, na kojem bi novinari,
politolozi, sociolozi i predstavnici stranaka raspravljali o
ovom nacrtu. Gavranović je zamjerio što u ovom zakonu nisu
objašnjeni uloga i pološaj novinara u novim vlasničkim
odnosima.
(Hina - nastavlja se)
30. POČELA ...( 3 )
Direktor Hine Josip Šentija je istaknuo da su, sudeći po
Nacrtu zakona, njegovi tvorci poštivali načela liberalne
demokracije koja jamči punu slobodu izražavanja. Za drugi dio
zakona, koji propisuje odgovornost za kršenje načela slobode
tiska, tj. za sankcijski dio zakona, Šentija je rekao da bi
osobito odredbe o odgovornosti za nastalu štetu trebalo
regulirati u imovinskom pravu, a da bi u ovom zakonu kao pandan
zakonskim člancima o slobodi tiska trebalo i biti pravo na
ispriku.
Direktor Hine je također zamjerio što se rabe neki novi izrazi
koje hrvatski standardni književni jezik ne poznaje, poput
riječi tiskovina. Šentija ističe da bi se u novom zakonu
preporučljivije bilo služiti uvriježenim riječima, poput
publikacije, periodike, izdanja i slično.
Saslušavši sve govornike, ministar informiranja Milovan Šibl
je kazao da če o svim tim opaskama, kao i onima iz javne
rasprave, tvorci konačnog teksta zakona voditi računa.
(Hina)
140000 MET mar 91
(Hina)