ABU DABI, 26. veljaće (AFP/Hina) - Naftnim carstvima u Zalievu,
koja spadaju među najbogatije države na svijetu, prijeti
ozbiljna zaduženost zbog velikih ratnih troškova, izjavio je
guverner Centralne banke Ujedinjenih Aapskih emirata, Abdul
Malik al - Hamar. zemlje Zaljeva, u nemogućnosti da crpe naftu,
morat će se zadužiti na međunarodnom financijskom tržištu.
Neke zemlje, članice Vijeća za suradnju u Zaljevu, još do
nedavna smatrane glavnim izvoznicima kapitala, preobraziti će se
u uvoznike, točnije u dužnike.
Saudijska Arabija prošlog je tjedna najavila da namjerava uzeti
između tri i četiri milijarde dolara kredita, kako bi bar
djelomice nadoknadila ratne troškove. Ulog Saudijske Arabije u
zaljevskom ratu već sada iznosi oko 50 miliiardi dolara, dok
su Ujedinjeni Arapski Emirati i kuvajtska vlada u inozemstvu
potrošili više od 20 milijardi dolara. Ukoliko se države,
ćlanice Vijeća, uključe i u nbnovu Kuvaita i Iraka, prijeti im
opasnost da dužnički status potraje više od desetljeća.
Prema procieni al - Hamara, troškovi za obnovu Kuvaita moqli bi
iznositi izmedu 4U i 50 miliiardi dolara, a vrlo je vjerojatno
da će se nakon kopnenih borbi, još povečati. Istovremeno, prihod
od nafte će se nakon rata bitno smanjiti. Ovog je tjedna cijena
sirove nafte pala na 17 dolara, dok je prvih dana invazije na
Kuvajt bila viša od 40 dolara.
Suprotno procjenama ostalih ekonomista, al - Hamar smatra da
nakon svršetka rata neće doći do značajnijeg privrednog rasta.
Prema njemu, riječ je o običnim spekulacijama, budući da se
očekivani privredni rast nije dogodio niti u Iraku, nakon rata s
Iranom. Obnova Kuvajta i Iraka mogla bi potrajati najmanje pet
godina pa je za očekivati strašnu konkurenciju među tamošnjim
bankama i financijerima iz drugih zemalja.
(Hina)
260000 MET feb 91
(Hina)