ZAGREB, 19. veljaće (Hina) - Proslava pedesetgodišnjice
ustanka u Hrvatskoj treba biti obilježena skromno, svakome
kraju treba prepustiti koji će dan slaviti kao početak
ustanka, platforma za održavanje proslave treba biti
svenarodno, antifašističko sudjelovanje naroda Hrvatske
u II. svjetskom ratu, potrebno je organizirati znanstvene
skupove o prinosu Jugoslavije svjetskoj antifašističkoj
borbi, zaključeno je na današnjem skupu što ga je organizirao
SUBNOR Hrvatske, a na koji su pozvani, ali su se slabo
odazvali i neki članovi Hrvatskih ratnih veterana,
potpisnika Apela 45, predstavnika najviših političkih
tijela Hrvatske te drugih udruženja i grupa.
Kao što je u zaključnoj riječi rekao predsjednik SUBNOR-a
Hrvatske Rade Bulat, poziv da pomognu financiranju proslave
ustanka naroda Hrvatske upućen je Stranci demokratskih
promjena, Socijalističkom savezu Hrvatske, Socijalističkoj
partiji Hrvatske te Stranci Jugoslavena. S negodovanjem
je prihvaćena odluka Vlade Republike Hrvatske da se ne
financira proslava Dana ustanka, a ponovljeno je i
stajalište iz nedavnog priopćenja te boračke organizacije
da se zamjera predlagaču novog datuma obilježavanja Dana
ustanka na kršenju procedure. S tim u vezi, kako je
istaknuo Rade Bulat, SUBNOR očekuje da će zastupnici
SDP-a na zasjedanju Sabora 21. i 22. veljače postaviti
(Hina - nastavlja se)
30. ZA PROSLAVU...(2)
pitanje regularnosti takva prijedloga.
Sudjelujući u raspravi o smislu obilježavanja Dana ustankao
Zvonko Ivanković Vonta je pitao ima li smisla slaviti
zlatni pir kad boračka organizacija, koja se za njega
zauzima, i njega i Simu Balena proglašava ustašama, koja
još stoji iza falsifikata o Andriji Hebrangu itd. Nakon
toga Z. Ivanković je napustio skup.
Svetozar Livada je istaknuo kako je pedesetogodišnjica
značajna obljetnica, da je malo naroda koji su 1941. tako
masovno izišli na povijesnu političku scenu, te da se stoga
zauzima za skromnue analitičku proslavu. Gajo Petrović je
istaknuo kako ga zbunjuje odluka hrvatskih vlasti da u
vrijeme kojekakvih proslava ne želi financirati proslavu
Dana ustanka. Josip Vrhovec je podsjetio da je još i963.
kao urednik "Vjesnika u srijedu" afirmirao tzv. sisački
datum 22. lipnja. No ako NOB gledamo kao demokratsku i
antifašističku borbu, rekao je Vrhovec, tada i datumi koji
su poslušili kao predmet međurepubličke borbe o prvenstu
u dizanju ustanka nisu bitni. Po Vrhovcu datum ustanka
naroda Hrvatske moše biti i datum kerestinečkog bijega
ili dan "akcije stadion" itd.
Antun Biber se založio da se kao Dan ustanka slavi
4. srpnja, dan kad je CK KPJ pozvao na ustanak narode
Jugoslavije, a Milka Kufrin da se rasprava o datumu Dana
ustanka ne vodi, jer novim se datumom smišljeno želi još
više podvojiti srpski i hrvatski narod u Hrvatskoj. Milan
Kuprešanin je rekao da, iako mnogi događaji zaslušuju da
(Hina - nastavlja se)
30. ZA PROSLAVU ...(3)
budu određeni kao datumi početka ustanka, sadašnji datum
Dana ustanka ne treba mijenjati, jer bi srpski narod u
Hrvatskoj to shvatio kao podcjenjivan†e njegova sudjelovanja
u NOB-u.
(Hina)
190000 MET feb 91
(Hina)