ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - U povodu aktualne krize u
Jugoslaviji Hrvatsko vijeće Europskog pokreta uputilo je
danas najpoznatijim zapadnoeuropskim institucijama i
njihovim ličnostima pismo sljedećeg sadržaja:
Poštovana gospodo,
kao što su i prije pet stoljeća sudjelovali u tadašnjoj duhovnoj
obnovi Europe, građani Hrvatske i danas žele biti sastavnim
dijelom onoga što shvaćaju kao "drugu europsku renesansu".
međutim, baš kao što je ideju i proces europske integracije
na trenutak zasjenila krizna situacija u Zaljevu, tako i europske
težnje demokratske Hrvatske zasjenjuje i koči konfliktna situacija
u Jugoslaviji.
Kriza jugoslavenske države već pune tri godine unosi disonantne
tonove u jedinstven akord europskog popuštanja i suradnje.
Međunacionalni konflikti u Jugoslaviji odnijeli su dosad desetke
ljudskih života, a širenje političke i vojne represije u
pojedinim njezinim dijelovima Jugoslaviju sve više približava
sunovratu građanskog sukoba. U danima kada je cijeli svijet
zaokupljen ratnim operacijama na Srednjem istoku, Europa kao
da je na trenutak zapostavila zbivanja u bliskom balkanskom
susjedstvu. Opasnost koja se posljednjih dana nadvija nad
demokratski poredak u Hrvatskoj, ali i drugdje u Jugoslaviji,
prijeti sukobom koji bi, s obzirom na politički i geografski
značaj regije, mogao ugroziti i europsku stabilnost.
Shematiziranu svijest o bezuvjetnom očuvanju teritorijalnog i
političkog jedinstva države u kojoj se živi te snage stavljaju
ispred općže demokratizacije društva. Nije rijetkost da se i na
Zapadu mehanički prihvaća ideja jedinstva jugoslavenske države,
a da se pri tome ne uočava da je zbog etničkih, kulturnih i
ekonomskih razlika upravo jedinstvo izvor svih nesporazuma i
konflikata u Jugoslaviji. Jedinstvo je, naime, samo eufemizam
iza kojeg se kriju politički i velikodržavni interesi. Nosioci
tih interesa zajednički državni okvir vide tek kao medij svoje
dominantne pozicije. Premda se ne radi čak ni o sličnim
procesima, vjerujemo da taj konflikt izmeđdu jedinstva i
nacionalne suverenosti možete sagledati i razumjeti i kroz
prizmu stvaranja europske ekonomske, monetarne i političke
unije.
Hrvatska je na stajalištu da Jugoslavija može opstati samo kao
dobrovoljni aavez ravnopravnih naroda na sličnim načelima kao
i Europska zajednica. Danas kada bi se o tom i drugim
stajalištima u Jugoslaviji trebao voditi ravnopravni dijalog,
pritisak dogmatskog armijskog establishmenta na demokratski
izabrane predstavnike pojedinih republika sve više u svijesti
ljudi stvara strah od vojne intervencije ili čak državnog
udara. Dok građani u Hrvatskoj ovih dana žive u danonoćnoj
atmosferi straha, dok stvaraju kućne zalihe za slučaj
građdanskog rata koji je postao bliska i realna opasnost, armija
svojim javnim istupima dodatno podgrijava napetost. Činjenica
da vojnu opciju rješenja jugoslavenske krize podržavaju članovi
Jugoslavenska federacija izrasla je i razvijena prema
sovjetskom modelu represivne komunističke države. Potiskivana,
ali probuđena želja za nacionalnom, socijalnom i građansko-
političkom emancipacijom, suštinski je uzrok krize u takvim
državama pa i u Jugoslaviji. Jednako kao što slobodni narodi
na zapadu Europe na temelju svoje pune nacionalne suverenosti i
posebnosti danas grade ujedinjenu Europu, tako i mali narodi
na europskom istoku nakon pada totalitarnih režima teže svojem
nacionalnom oslobođenju. Osim povijesno-etničkih, njihova
nacionalna emancipacija ima dva strateška cilja: osloboditi se
okova centralističke države i tražiti priključak ujedinjenoj
Europi. Ideja "zajedničkog europskog doma", "slobodne i
jedinstvene Europe" ili "Europe od Atlantika do Urala" nije,
kao što vam je poznato, ostvariva bez pune ravnopravnosti svih
europskih naroda. U tom su aspektu integracija na Zapadu i
tzv. dezintegracija na Istoku kontinenta samo dva lica istog
procesa.
Kad je riječ o Jugoslaviji, ustavna, politička i međunacionalna
kriza kulminira upravo ovih dana. Napore za njezinim demokratskim
i miroljubivim rješenjima sve više potiskuju snage koje su u
većini jugoslavenskih republika na nedavnim parlamentarnim
izborima doživjele povijesni poraz. A radi se o snagama koje zbog
dagmatskih i velikodržavnih ambicija koče ili čak negiraju
realizaciju nacionalnih prava na samoopredjeljenje te želju
pojedinih naroda da ostvare državni subjektivitet.
federalnog državnog Predsjedništva iz republika gdje su vlast na
parlamentarnim izborima osvojili prerušeni komunisti nije
nimalo slučajna.
Oficirski sastav u jugoslavenskoj armiji indoktriniran je
komunističkom ideologijom i postupno gubi višenacionalno
obilježje. Njegova je želja da se u jugoslavenskoj politici
i privredi zadrži utjecaj poraženih komunističkih snaga i
jugoslavenskih republika u kojima su komunisti odnijeli pobjedu
na izborima. U situaciji kada demokratski izabrani predstavnici
šest jugoslavenskih republika trebaju postići novi dogovor o
životu u višenacionalnoj Jugoslaviji na ravnopravnim osnovama,
očita je namjera vojnog vrha da postupno preuzme ulogu
političkog i izvršnog činioca u raspletu jugoslavenske krize.
Gdje god su se vojnici igrali politike, uči povijest, to nije
bilo dobro ni za politiku, ni za vojsku, a pogotovu ne za obične
ljude. Činjenica da prijetnje vojnom intervencijom u Hrvatskoj
eskaliraju upravo u vrijeme početka rata u Zaljevu, svjedoči da
armijski vrh smatra kako mu upravo sada međunarodne okolnosti
idealno idu na ruku. Da pri tome sva sredstva smatra dopuštenim,
svjedoči serija ultimativnih naredbi, pokreti vojnih jedinica,
stanje pripravnosti aktivnog i dijela rezervnog sastava itd.
Te prijetnje su upravo ovih dana namijenjene zastrašivanju
javnosti i demokratske vlasti u Hrvatskoj.
Polazeći od ocjene da pokušaj realizacije takvih ambicija
Jugoslaviju i sve njezine narode može odvesti u ponor
gradanskog sukoba širokih razmjera te da time mogu biti
potkopani tek postavljeni temelji novog sustava europske
sigurnosti i suradnje, smatra da je internacionalizacija zbivanja
u Jugoslaviji i Hrvatskoj jedan od preduvjeta njihova mirna
rješavanja. Mir i sigurnost u Europi su nedjeljivi. Smatramo
da je miran rasplet jugoslavenske krize ne samo regionalni,
nego i širi europski interes. Zato vas molimo da ovo naše
priopćenje shvatite kao poziv svim miroljubivim snagama u
Europi da preko nacionalnih i međunarodnih institucija i
činilaca krizna događanja u Jugoslaviji i Hrvatskoj podignu
na razinu međunarodne mirotvorne akcije.
Mi, članovi Europskog pokreta u Hrvatskoj, koji dijelimo
ideale europskog zajedništva smatramo da koordinirana
međunarodna inicijative može pridonijeti političkom, a
isključiti vojno rješenje jugoslavenske političke krize, toga
najopasnijeg kriznog žarišta u Europi. Za većinu građana
demokratske Hrvatske i, vjerujemo, Jugoslavije koji teže
Europi i njezinim demokratskim tradicijama, prihvatljivo je
svako rješenje jugoslavenske krize do kojeg se može doći
mirnim putem i koje uvažava etničke posebnosti. Željeli bismo
da se ovo pismo shvati kao apel međunarodnoj zajednici da se
i u vrijeme aktivnog ratovanja u Zaljevu više pažnje posveti
dramatičnim zbivanjima u Jugoslaviji koja je došla na sam
rub građanskog sukoba.
Visoko cijeneći vaše razumijevanje kao i svaki vaš doprinos
objektivnom ocjenjivanju političkih zbivanja u Jugoslaviji,
srdačno vas pozdravljamo.
Hrvatsko vijeće Europskog pokreta.
(Hina)
(Hina)