ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Nakon razgovora koje su danas
vodile delegacije Hrvatske i Crne Gore, predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik
Predsjedništva Republike Crne Gore mr. Momir Bulatović
održali su konferenciju za novinstvo, pred iznimno brojnim
novinarima.
Predsjednik Predsjednistva Crne Gore Momir Bulatović rekao je
da su "u zaista tolerantnom, demokratskom dijalogu razmijenjeni
argumenti". "Konstatirali smo da su naša stajališta prilično
udaljena, da čak polazimo s različitih povijesnih, filozofskih,
ja bih rekao ideoloških polazišta, ali da je i u takvim okvirima
moguće voditi konstruktivan dijalog. Mislim da je nedvosmisleno
opredjeljenje našeg današnjeg razgovora da ove aktivnosti u
smislu iznalaženja dogovora o političkoj budućnosti Jugoslavije
treba nastaviti.
Mi smo se zauzeli da to ne znači i prekid susreta na saveznoj
razini, i to u onim saveznim organima koji uvažavaju
rezultate višestranačkih izbora održanih u svim našim
republikama te da treba inzistirati na rješenjima koja će
prvenstveno biti demokratska rješenja i koja neće nijedan
narod, nijednu republiku dovesti u bilo kakav podređen
položaj", rekao je Bulatović i nastavio: "Mi smo iskoristili
priliku da isto tako razmijenimo naša viđenja oko toga kakve
su neuralgične točke u procesu koji je pred nama ukazujući s
različitih stajalista ali s istim ciljem na moguće opasnosti
koje treba izbjegavati u smislu iznalaženja ovog demokratskog .
dogovora o političkoj budućnosti Jugoslavije", zaključio je
Bulatović.
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman najavio je
da drži da je predsjednik Bulatović iznio na ponajbolji mogući
način atmosferu u razgovorima te razlike koje proizlaze iz
različitog pristupa i iz različitog položaja Hrvatske i Crne
Gore. "Bitno je istaknuti rekao je dr. Tuđman, da se podjednako
slažemo u tome da rješenje državno-političke krize treba tražiti
u demokratskim razgovorima, u demokratskom dogovoru, na
pretpostavkama da se nikome ne može nametnuti silom nikakvo
rješenje, da to mora biti rezultat zajedničkog konsenzusa".
Na upit novinara o čemu se nisu suglasili glede
pitanja federacija - konfederacija, g. Bulatović rekao je:
"Pristalice smo toga da se ne vezujemo uz terminološke
odrednice, jer očito je da postoje čak i različita tumačenja
i u okviru struke, znanosti, a da ne kažemo politike, oko
toga sto je federacija, a sto je konfederacija. Jedna od ključnih
točaka jest, kako neprijeporne principe pretočiti u konkretna
rješenja. Mi smo izrazili bojazan da proces konfederalizacije,
u slučaju da se ne suočimo sa svim realnim posljedicama kako ih
mi doživljavamo, makar u Crnoj Gori, može predstavljati ili
privremenu ili trajniju zapreku traženju demokratskih rješenja
u Jugoslaviji. Naravno, mi nismo bili u prilici u tijeku ovog
razgovora sukobljavati i različita teorijska gledanja kako se i
na koji način mijenja zakonska i ustavna pozicija pripadnika
različitih naroda i narodnosti koji sada žive u Jugoslaviji.
Jedna od središnjih razlika jest i naše unekoliko drukčije
gledanje na problem unutrašnjih granica, ali argumenti koji su
izneseni s jedne i druge strane onemogućuju, po mom dubokom
uvjerenju, brzopleto zaključivanje. Zaključili smo da ovakvi
oblici kontakata i suradnje trebaju biti nastavljeni, da i
dalje razmjenjujemo argumente i da tražimo rješenja koja će
biti demokratska i koja neće dovesti u neravnopravan položaj
nijednu republiku, nijedan narod u Jugoslaviji."
Na upit novinara "Politike" o "dvama ključnim pitanjima", a
to su pitanje unutrašnjih granica i armije, predsjednik Tuđman
odgovorio je kako su hrvatska gledišta da treba poći od
priznanja postojećih granica, da se ne bi otežavali svi oni
problemi koji čine našu situaciju kriznom. "A što se tiče
armije, ukazali smo na to da nikakva vojska, a pogotovo JNA
s obzirom na svoj nastanak i na to kako je zamišljena da
bude vojska sviju naroda, ne može biti iznad društva pa ni
iznad bilo kojeg naroda niti sredstvo samo jedne politike",
rekao je dr. Tuđman te nastavio: "Ukazali smo, s obzirom na to,
na odgovornost i saveznog Predsjedništva i državno-političkih
vodstava republika da se JNA usmjeri u tom smislu da se
prilagodi demokratskim promjenama, a ne da se stavlja u ulogu
bilo kakvog arbitra niti da utječe na sam tijek razgovora i
pronalaženja rješenja." Predsjednik Bulatović dopunio je
odgovor rekavši slijedeće: "Nesporno je da JNA ne može i
ne treba biti bilo kakav faktor političkog odlučivanja u
Jugoslaviji. Mi naime samo smatramo da JNA ima svoje
nadležnosti precizirane ustavom i zakonima i da te
nadležnosti treba ostvarivati u skladu s odlukama
Predsjedništva SFRJ u postojesem ustavnom i zakonskom
sistemu."
Na pitanje novinarke "Borbe" o stavu Crne Gore prema
postojećim granicama predsjednik Bulatović rekao je:
"Zauzimamo se da se u unutrašnje granice ne dira, ali kroz
federalni model Jugoslavije. Smatramo naime da inzistiranje
na priznavanju postojećih granica, a mi ih tumačimo kao
administrativne, otvara čitav niz pitanja za koja duboko
strahujemo da tesko mogu biti apsolvirana u demokratskoj
proceduri." Na to je predsjednik Tuđman rekao: "Ove granice
između republika, počev od avnojskih odluka pa posredstvom svih
ustava, i saveznih i republičkih nisu samo administrativne.
One su granice republika kao država koje su čak nosioci
državljanstva svojih građana i koje se ne mogu mijenjati
bez odobrenja najviših tijela tih republika."
Na upit novinara Hrvatske televizije da li bi predstavnici
Crne Gore dali svoj glas za rušenje demokratski izabranog
rukovodstva u bilo kojoj republici, g. Bulatović odgovorio je:
"Mislim da JNA ne bi bila ono što jest u koliko bi imala namjeru
i pretenziju rušiti demokratski izabrano rukovodstvo",
otklonivši pri tom krive interpretacije nekih njegovih izjava
u medijima u posljednje dvije godine.
Na upit novinara Hine koja je temeljna zamjedba Crne Gore
modelu konfederacije kao uskog saveza prijateljskih demokratskih
država, predsjednik Bulatović je sažeto odgovorio: "Mi zaista
mislimo da je u ovom trenutku konfederalni model nemoguć a da
bude demokratski model, jer otvara niz pitanja za koja mi sada,
trenutno, ne vidimo i ne nalazimo rješenja. Ja se duboko nadam
da ćemo u ovim kontaktima na nivou Predsjedništvs Jugoslavije
i u bilaterarnim razgovorima iznaći argumente, proceduru i
postupak koji će nas približiti najrealnijem rješenju."
Na potpitanje da znadi li to da ga više brine sam put nego
li model, g. Bulatović odgovorio je potvrdno, a predsjednik
Tuđman istaknuo je kako upravo taj put, konfederalni model drži
ne samo jedinim nego i najbezbolnijim.
(Hina) . .
(Hina) . .