PRIOPĆENJE ZA JAVNOST S RAZGOVORA DELEGACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST S RAZGOVORA DELEGACIJA BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKE SARAJEVO, 21. siječnja (Hina) - U Sarajevu su danas vođeni razgovori između delegacija Republike Hrvatske i Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u kojima su sudjelovali nosioci najviših funkcija u državnim organima ove dvije republike: predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i članovi Predsjedništva SRBiH Fikret Abdić, mr. Franjo Boras, dr. Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, dr. Nikola Koljević i dr. Biljana Plavšić, potpredsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić, član Predsjedništva SFRJ iz SRBiH Bogić Bogićević, predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan, predsjednik Skupštine SR Bosne i Hercegovine mr. Momčilo Krajišnik, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Josip Manolić, mandatar za sastav Vlade SR Bosne i Hercegovine dr. Đuro Pelivan i predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić. U toku razgovora, koji je vođen u atmosferi pune otvorenosti, međusobnog povjerenja i tolerancije, razmijenjena su mišljenja o ključnim pitanjima političke budućnosti Jugoslavije i u njenim okvirima republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zajednički je ocijenjeno da su ovakvi sureti, međusobno informiranje i razmjena mišljenja veoma korisni i da se samo civilizacijskim metodama, na miran, legalan način, u odnosima međusobnog uvažavanja i povjerenja, mogu iznalaziti rješenja koja su prihvatljiva za sve republike i za svaku pojedinu republiku. Ovakvi razgovori, kako je istaknuto, pridonose boljem međusobnom razumijevanju, demokratskom razrješavanju otvorenih pitanja i tolerantnom prevazilaženju razlika u cilju zajedničkog iznalaženja za sve prihvatljivih modaliteta budućih odnosa i ustavnog uređenja. Obje su se strane složile da se rješenja mogu tražiti u demokratskom dijalogu i da se nametanje rješenja ilom ne može prihvatiti ni u kom slučaju. Obostrano je postignuta puna suglasnost da se u budućem ustrojstvu zemlje moraju očuvati neprovedivost i nepromjenjivost vanjskih i unutrašnjih granica, te da je nužno ispoštovati legitimnost interesa, ravnopravnost i teritorijalnu cjelokupnost svih republika. Podržano je stajalište prema kome je, za minimalni politički konsenzus u vezi s traženjem puta do novog povijesnog dogovora o pronalaženju mogućnosti suživota na jugoslavenskim prostorima, neophodno uzajamno priznanje prava na suverenitet, a time i prava na samoodređenje do odcjepljenja. Od strane delegacije SRBiH je iskazano uvjerenje da Jugoslavija može postojati kao integracija ravnopravnih naroda i republika s međunarodno-pravnim subjektivitetom. Bosna i Hercegovina je suverena republika ravnopravna sa svim drugim republikama. Suština rješenja budućeg ustrojstva zemlje je u razvoju demokracije jer će s njenim razvojem nestajati i mnogi do sada postojeći nesporazumi. Ona je također izrazila stajališta po kom demokracija, kao preduvjet suživota na cijelom teritoriju Jugoslavije osigurava punu zaštitu univerzalnih i evropskih standarda nacionalnih i drugih prava čovjeka i ljudskih sloboda, tržišnu ekonomiju sa slobodnim kretanjem ideja, roba, usluga, kapitala, radne snage, sa slobodom poduzetništva, ekonomskom samostalnošću i ravnopravnošću privrednih subjekata na cijelom jugoslavenskom prostoru. Suglasno stajalištu delegacije SRBiH potrebno je osigurati jedinstvene osnove kreditno-monetarnog i poreznog sistema s mogućim i posebnim republičkim porezima. Bosna i hercegovina se također zalaže da se na nvou Jugoslavije zadrži jedinstvena armija u reformiranom i potpuno depolitiziranom obliku a da republike mogu imati teritorijalnu obranu; ekonomske funkcije koje garantiraju efikasno privređivanje na tržišnim ekonomskim principima, nesmetano funkcioniranje jedinstvenog jugoslavenskog tržišta, jednu emisonu banku, efikasnu kontrolu monetarnog sustava i jedinstveni carinski sistem. Osim toga, ukazano je na potrebu jedinstvenih inostranih poslova s tim da republike mogu ostvarivati međunarodne odnose i otvarati privredna predstavništva; republike treba da imaju vlastite organe unutrašnjih poslova a na nivou Jugoslavije elementi zaštite ustavnog poretka; svi zajednički organi i druge zajedničke aktivnosti financirale bi se kotizacijom republika i vlastitim izvorima (carina, i poreza). delegacija SR BiH se zalaže za Jugoslaviju sa ustavotvornom, zakonodavno i izvršnom vlašću u obimu i funkcijama koje će se dogovoreno utvrditi, shodno iskustvima modernih i efikasnih država Europe. delegacija Republike Hrvatske se zalaže za konfederativno uređenje Jugoslavije. Konfederativno uređenjej podrazumijeva, po stajalištu ove delegacije, savez suverenih država koje su se prethodno dogovorile o obliku i sadržaju njihovog zajedništva. Od strane delegacije Republike Hrvatske iskazano je zalaganje za potpunu gospodarstvenu samostalnost republika, što isključuje mogućnost međusobnog iskorištavanja, a financiranje prethodno dogovorenog zajedništva vršilo bi se isključivo kotizacijom. Što se oružanih snaga tiče, Hrvatske zastupa stajalište da u konfederaciji svaka članica mora raspolagati vlastitom oružanom snagom, što je i jedan od uvjeta njezine suverenosti, ali ne isključuje mogućnost da svaka članica konfederacije sudjeluje u zajedničkoj oružanoj snazi s određenim vojnim kontingentom ili na drugi prihvatljiv način. Delegacija SRBiH smatra da je neophodno u daljim razgovorima dogovarati takve funkcije koje će biti u interesu svih republika, jugoslavenskih naroda i narodnosti i koje će, u osnovi, svima osiguravati podjednake mogućnosti za razvoj i uključivanje u tehničko-tehnološke procese, demokratski razvoj, višestranački politički sustav i parlamentarnu demokraciju. Delegacija SR BH podržava nastojanje Saveznog izvršnog vijeća u pogledu postizanja tzv. minimuma zajedničkih funkcija pravnog poretka koje bi omogućile djelovanje ekonomskog i političkog sustava i nastavak započetih reformi. također je rečeno da, na određeno vrijeme, do postizanja povijesnog sporazuma, sve članice SFRJ ispunjavaju obveze prema federaciji, kako bi Jugoslavija nesmetano funkcionirala, a savezni organi vršili svoju ulogu u zajedničkoj državi. Delegacija SRBiH ocjenjuje cjelishodnim da se, ukoliko nije moguće dovršiti postupak usvajanja amandmana na Ustav SFRJ, u republika verificiraju ona rješenja koja omogućavaju nesmetani proces započetih reformi u društvu. Obje strane su istakle potrebu da se, u sklopu postizanja minimalnog političkog konsenzusa svih republika u budućem ustrojstvu zemlje, materijalne i druge obveze zasnivaju na politici čistih računa. Pošto su međusobno razmijenile mišljenje o pitanjima o kojima je u ovoj fazi kontakata realno moguće dogovaranje, obje delegacije su izrazile spremnost da se do naredne sjednice Predsjedništva SFRJ, kao i nakon njenog održavanja, nastave razgovori među republikama. Na taj način, iskazano je uvjerenje da će biti mogućno postići konsenzus o budućem uređenjju Jugoslavije na novim osnovama. To je jedan od bitnih uvjeta u kojima će se ubrzati privredni oporavak i stvoriti uvjeti za azjednički +