NIKOZIJA, 13. siječnja (AFP/Hina) - Izbijanje krize u Zaljevu
dovelo je u krajnje nepovoljan položaj Organizaciju za
oslobođenje Palestine, te se ova, u slučaju vojnog poraza
Iraka, može zateći u potpunoj izolaciji.
PLO, odnosno njezin vođa Jaser Arafat, pristao je da njegova
organizacija bude jedina članica Arapske lige koja će se
boriti na strani Iraka, premda bi se upravo PLO trebao zauzeti
za pregovore o krizi u Zaljevu ne bi li postigao održavanje
međunarodne konferencije o Bliskom istoku. Konferencija bi se
morala održati u najkračem mogučem roku, a ne kao što su
prešutno pristale SAD, u nekoj daljoj budučnosti.
Doima se paradoksalno, ali da bi ponovno pokrenuo zamisao -
konferenciji o izraelsko-arapskom sukobu koji traje više
od 40 godina, Jaser Arafat mora se zauzeti za formulu koju
sam nije prihvatio glede zaljevske krize: arbitriranje međunarodne
zajednice i prisilnu primjenu Rezolucije Savjeta sigurnosti
Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. On je, međutim, prihvatio
arapsko rješenje problema.
Moguće uvlačenje Izraela u rat - koji predsjednik Saddam
Husein, ako rat izbije, želi dovesti do "srca Tel Aviva",
uključujes,među ostalim, nepredvidive posljedice za palestinsko
pitanje.
Osim neprijateljstava prema palestinskom narodu na okupiranu
području, moguća pobjeda antiiračke koalicije dovela bi
(Hina - nastavlja se)
PALESTINSKA ... (2)
Izrael u nadmočan položaj i još više umanjila nade Palestinaca
u osnivanje nezavisne države u Cisjordaniji, s Jeruzalemom kao
prijestolnicom.
Kako je nastala takva situacija? Podupiruči Irak, Jaser Arafat
je, iako dobrano dvojeći odigrao prljavu igru. Međutim,
poštujući stavove analitičara koji prate PLO, mogučnosti su što
mu se nakon toga nude, vrlo ograničene.
Politički gledano, PLO se našao u škripcu: "Bakerov plan", što
ga je prošlog proljeća donio američki državni sekretar da bi
diplomatska napetost na Bliskom istoku popustila, bio je
zaustavljen zbog odbijanja Izraela da pregovara s PLO-om.
Sovjetski Savez je pak napustio svoj borbeni stav
i pristao na održavanje medunarodne konferencije poduprijevši
bilateralno rješavanje sukoba.
Palestinski otpor na okupiranim područjima, Intifada, suočio
se tako s nedostatkom dobrih političkih rješenja, dok je val
židovskih izbjeglica iz Sovjetskog saveza sve više rastao, uz
prijetnju stvaranja velikog Izraela, kakvog izraelska desnica
zdušno želi.
Umjerenu poiitičku liniju vode PLO-a sve su više osporavale
radikalne i integrističke palestinske organizacije.
Znakovito je da su sve organizacije prihvatile Rrafatov stav
glede zaljevske krize.
Irak, kojem se Jaser Arafat dobrano približio i prije izbijanja
sadašnje krize, postaje sada njegovim najvažnijim saveznikom
u tom području. Pozivajuči u govoru od 12. kolovoza na globalno
(Hina - nastavlja se)
PALESTINSKI ... (3)
rješavanje svih gorućih problema na Bliskom istoku - krize u
Zaljevu ali i palestinskog pitanja te libanonskog problema -
Saddam Husein je, odlućnim, propalestinski obojenim govorom i
obečanjem da će osloboditi Jeruzalem borbu Palestinaca prihvatio kao
svoju.
Uzaludno je zato nastojanje Jasera Arafata da nakon iračke
okupacije Kuvajta nudi svoje posredovanje u približavanju
stavova unutar arapskog svijeta.
Zemlje Zaljeva, s Kuvajtom na čelu, koje su godinama bile
glavni kreditori fonda PLO-a, protumačale su njegovo držanje
unutar Arapske lige kao znak nezahvalnosti: PLO se uzdržao
od glasovanja koje je osudilo invaziju i usprotivio se tekstu
koji je podržao slanje američkih i međunarodnih snaga u
Saudijsku Arabiju.
Sve veća diplomatska napetost navela je Jasera Arafata da si
umisli kako će mu biti moguče progurati formulu globalnog
rješavanja regionalnih sukoba. Od toga do danas ništa nije
napravljeno.
(Hina)
130000 MET jan 91
(Hina)