IZLAGANJE DR. TUĐMANA NA SASTANKU PREDSJEDNIŠTVA SFRJ S PREDSJEDNICIMA REPUBLIKA

IZLAGANJE DR. TUĐMANA NA SASTANKU PREDSJEDNIŠTVA SFRJ S PREDSJEDNICIMA REPUBLIKA BEOGRAD, 10. siječnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman na,današnjem je sastanku Predsjedništva SFRJ s predsjednicima republika iţnio stajališta za izlaz iz posvemašnje državno-političke krize Jugoslavije. U izlaganju stoji: "Polazeći od svekolikoga povijesnoga iskustva - analizom pozitivnih i negativnih iskustava suživota Hrvatske u složenim državnim zajednicama, a posebno u monarhističkoj i socijalističkoj Jugoslaviji - a poštujući slobodno i demokratski izraženu volju gradana Hrvatske (na prvim slobodnim, tajnim i višestranačkim neposrednim izborima oko š0 posto gradana glasalo je za političke stranke koje su se u svojim programima izjasnile za državni suverenitet Hrvatske, za pluralističku demokraciju i tržišno gospodarstvo, za pravnu državu i europsku orijentaciju) stajalište vrhovništva Hrvatske o "budućnosti semlje" jasno je odredeno u Ustavu Republike Hrvatske.0no je šire obrazloženo i u mom govoru prigodom proglašenja Ustava u Hrvatskom saboru 22. prosinca 1990. Držim da ovom prigodom nema potrebe da prepričavam niti Ustav Republike Hrvatske niti već poznata hrvatska gledišta, pa ću u što kraćim naznakama iznijeti polazišne (Hina - nastavlja, se) 9. I2LAGANJE ... (2) osnove na kojima bi trebalo graditi ono što dogovorno nazvasmo "novi povijesni dogovor" jugoslavenskih država -republika, a što je po dnevnom redu u pozivu za ovaj sastanak nazvano "politička budućnost zemlje". U traienju rješenja za izlaz iz posvemašnje državno -političke krize Jugoslavije naša su stajališta sljedeša: - Narodi koji nastavaju ove prostore, već oko tisuću i trista godina, žive zajedno tek zadnjih sedamdesetak godina. ţitavo prethodno razdoblje - što će reči gotovo svu svoju povijest - živjeli su odvojeno, u sklopu različitih vlastitih ili tudinskih država i, što je još važnije, oblikovali su se u sklopu različitih civilizacijskih i kulturnih sfera, religija, jezika i pisama. - Unatoč svim tim razlikama i odvojenosti, čitava prethodna povijest ne pamti velike ili sudbonosne sukobe izmedu njih, već naprotiv, mnogobrojne primjere njihove suradnje, uzajamnosti, pa i ratnog savezništva. Povijesne su okolnosti uvjetovale da je tijekom proteklih stoljeCa, a osobito u prošlom, 19. stoljeću, došlo do ideje i pokreta o mogušnosti i potrebi udruživanja i života u zajedničkoj državi. Bilo je to prije svega iz plemenitih pobuda radi lakše obrane od velikih i moCnijih sila što nas okružuju, radi zamisli o osiguranju bržeg razvitka u zajedništvu svih srodnih naroda i svakog tHina - nastavlja se) 9. IZLAGANJE ... (3) pojedinačno. Bilo je to, dakako, radi integralističkih zabluda o mogućnosti stvaranja jednog jugoslavenskog naroda, ali takoder i radi prikrivenih težnja za supremacijom jednoga naroda - pa i vjere - nad drugima. Medutim, tek u zajedničkoj državi i u zajedničkom suživotu u zadnjih sedam desetljeća medu silom ili dobrovoljno ujedinjenim narodima nastali su problemi, zatim i sukobi, koji se u proteklom ratu zaoštriše do najtragičnijih razmjera, a danas smo suočeni s tako produbljenim suprotnostima da prijeti opasnost obnavljanja ovih sukoba s još neizvjesnijim ishodom i posljedicama. Očito, u zajedničkoj državi - i pod posve oprečnim idejnim i državnim oblicima - pokazalo se da povijesno ili suvremeno razvijene nacionalne samobitnosti, velike gospodarske, civilizacijske i druge razlike, i na njima oblikovani različiti pogledi na značaj i ciljeve zajedničke države, zapravo čine nepremostivu prepreku uspostavljanju jedne staţilne, gospodarski i politički djelotvorne državne zajednice. - Rezultat čitavog dosadašnjeg, 70-godišnjeg zajedničkog života ogleda se u biti u više negoli zabrinjavajućim činjenicama. Prvo, narodi Jugoslavije, u tom razdoblju nisu popravili svoj relativni položaj na ljestvici razvijenosti europskih naroda, već su, naprotiv, prema nekim važnim pokazateljima, zaostali iza zemalja koje (Hina - naatavlja se) 9. IZLAGANJE ... (4) su početkom stolječa tiile na približno istom ili, čak, na nišem stupnju gospodarsko-civilizacijskoga razvitka. tA naspram zemalja čitavoga svijeta odnos je još nepovoljniji). Drugo, u proteklom razdoblju nije došlo do sjedinjavanja ili pretapanja u neku novu, jedinstvenu naciju, pače ni do premošćivanja razlika medu postojeCima, već je, u skladu s razvitkom u čitavome ţi lrjetu, došlo do punoga sazrijevanja i nacionalne homogenizacije svih povijesnih konstitutivnih naroda Jugoslavije, a potpuno je ili u velikoj mjeri dovršen i proces stvaranja novih nacija, s usporednim jačanjem nacionalne svijesti i svih manjina. - Na toj osnovi, u poratnom, suvremenom razdoblju i zbog nastalih povijesnih promjena u SFRJ i u svijetu nastao je novi odnos sila i interesa, kojeg postojedi federativni sustav više ne može zadovoljiti, što je izvorom svih aktualnih političkih razlika i sukoba. Svi narodi i narodnosti Jugoslavije nezadovoljni su svojim sadašnjim položajem i izgledima za budućnost u postojećim institucionalnim okvirima. Treba istaknuti da je potreba za mijenjanjem postojećeg, federstivnog okvira i društveno-političkog sustava postojala već i prije, ali za takve, dublje promjene još nisu bili sazrjeli ni unutarnji ni vanjski uvjeti. Sada, nakon sloma titoističko-avnojskos federalizma u Jugoslaviji i nakon propaati komunističke ideologije i tHina - nastavlja se) 9. IZLAGANJE ... t5) realsocijalističkog sustava u Istočnoj Europi i u Sovjetskom Savezu, nakon raspuštanja Varšavskog pakta, nestanka bipolarne podjele svijeta i hladnoga rata, stekli su ae ne samo uvjeti vež se očituje i kao povijesna nužnost da se i na ovom jugoslavenskom, strateški i geopolitički važnom prostoru provedu promjene u skladu s demoţlatskom preobrazbom Europe. U 1990-toj godini u Istočnoj Europi i u Jugoslaviji došlo je do kraha druge najveće ideologije 20-tog stoljećn: komunizma, socijalizma, ili realnog socijalizma, ili samoupravnog socijalizma, ili kako god se zvala ideologija na temelju koje je gradeno društvo s političkim monizmom, pod geslom "diktatute proletarijata" i stvaranja beskonfliktnog društva budućnosti. Ta je ideologija pretvorena u državnu volju, silu, ali i vjeru milijuna - i svojim idealističkim tlapnjama i svojom prikrivenom patološkom straŠCu za održanjem totalitarističkog samovlašža, povezivala jugoslavenske narode i države /republikeţna jedan protuprirodan, protudemokratski način gotovo punih pola stoljeća. Ona je, time, primirivala privremeno sporove i razlike koje je i na ovom prostoru ostavio sraz drugih velikih ideologija: fašizma, antifašizma i demokracije, ali i domaćih velikodržavnih heBemonizama i nacionalnih ekspanzionizama. CHina - nastavlja se) 9. IZLAGRNJE .. (6) Slom komunizma dokida onaj oblik integracije jugoslavenske državne zajednice koji se održavao koliko u obliku ideološke toliko i prinudne integracije. Samim time slom socijalističke federacije otvara problem novih, suvremenih oblika integracija, po uzoru na europske demokratske integracije: interesne tj. gospodarske, prometne, tehnologijske, općecivilizacijske. Danas je očito da jedna ideologija i jedna jedina stranka pa ni jedna sila-armija ne mogu biti nikakva a kamoli solidna osnovica za izgradnju stabilne državne i društvene strukture. Zato se moramo otvoreno i hrabro suočiti sa svim našim nacionalnim razlikama i sličnostima: gospodarskim, političkim, religijskim, državotvornim, kulturnim i svim inim civilizacijskim. Propast komunističke ideologije - čega nažalost poneki u Jugoslaviji još nisu svjesni - dovela je do "treće9 vala" nacionalnog preporoda u Europi. Države i narodi koji su živjeli u okrilju sovjetskog ili jugoslavenskog, pače i čeho-slovačkog ideološkog "carstva" i socijalističkoga sustava, teže svojoj suverenosti - kao što je to uvijek u povijesti bilo kad su u neizbježnu krizu dopadale složene državne zajednice. Ustavno-pravni položaj jugoslavensklh republika -država prema ustavu 1974. nalaze se na pola puta izmedu boljševičkoga federalizma i europskoga konfederalizma. Uz postizanje minimalnoga političkoga konsenzusa svih cHina - nastavlja se) 9. IZLAGANJE ... t7) republika, držimo da je moguže pretvaranje sadašnjeg ustavnog poretka u konfederalni savez suverenih republika, a time i najbezbolniji, demokratski izlaz iz sadašnje državne krize, dok bi ustrajanje na sadašnjem federalnom sustavu, i pogotovo na njegovu "poboljšanju" u centralističko-unitaristiškom smislu, vodilo neizbježno u potpuni slom i označilo zapravo nemogućnost održavanja čak i same ideje bilo kakve državne zajednice naroda dosadašnje SFRJ. Jedino na takvom shvaćanju ustavne krize možemo tražiti put do "novog povijesnoga dogovora" o pronalaženju mogućnosti suživota u jednom novom savezu. Uz prethodno uvsžavanje i dogovor - možda već danas - oko "minimalnog političkog konsenzusa" da se nikome ne može ništa silom nametati, od kojeg mogu početi naši bilateralni i opći razgovori, dogovori i ugovori. Prema našem stajalištu - na koje nas obvezuje Ustav Republike Hrvatske - okvir za "ainiţalni politički konsenzus" može biti sljedeći: 1) sve članice jugoslavenske federacije uzajamno si priznaju pravo na suverenitet, a time i pravo na samoodredenje, koje uključuje i pravo na udruživanje i na razdruživanja u skladu s medunarodnim pravom. To praktično znači, da postojeće ustanove i tijela savezne države ne mogu imati arbitrarnu ulogu, ali imaju važnu posredničku ulogu. Ovo se stajalište odnosi i na ovo Predsjedništvo, koje uostalom i nije još posve konstituirano od IHina - nastavlja se) 9. IZLAGANJE ... (8) predstavnika republika izabranih na slobodnim izborima. Dakle, ako se danas uspijemo dogovoriti oko ovoga što ja nazivam "minimalni politički konsenzus", onda možemo započeti razgovore ali konačni naš dogovor ili sporazum ne može imati nikakvu izvršnu snagu dok ga ne odobre (ratificiraju) ustavno nadležna republička tijela - u Hrvatskoj Sabor, a drugdje skupštine ili parlamenti. 2) Sve članice sadašnje federacije uzajamno prihvažaju gledište da su svi gradani i narodi koji žive na teritoriju današnje SFRJ, ravnopravni i jednako vriiedni u svakom pogledu. Ovo je potrebno zbog toga da se ukinu iracionalne podjele ljudi i naroda na pobjedničke i gubitničke, oslobodilačke i oslobodene, gradane prvog i drugog reda. Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka i gradanina mora postati jedino mjerilo za vrednovanje i uspostavljanje društvenih i državnih odnosa. 3) Sve članice današnje federacije i savezne institucije ustežu se od primjene nasilja i sile u politici i pri rješavanju medusobnih sporova. To u prvom redu znači ukidanje svih političkih ovlasti za uporabu JNA. Osobno se zalažem da se u razumno odredenom razdoblju transformacije vojske u smislu njene prilagodbe demokratskoj preobrazbi društva i državne zajednice, a i prilagodbi promjenama što su nastale u suvremenoj Europi, osigura financiranje JNA i time osigura ne samo normalan život njenih pripadnika nego i podrži njena modernizacija i uskladivanje s ustavnim porecima pojedinih republika - država dotično članica novog saveza. (Hina - nastavlja se) 9. IZLAGANJE ... (9) 4) Priznavanje statusa quo u medurepubličkim granicama, uz puno poštivanje prava svake države-republike da uredu9e odnose s drugim državama-republikama na području današnje SFRJ i u Europi. 5) Sve članice današnje federacije uzajamno će se potpomagati u procesu izgradnje vlastitih država i društava. Posebice se obvezuju da neće nanositi jedna drugoj štetu pri postizavanju priznanja suvereniteta u medusobnim i medunarodnim odnosima. 6) Do zaključivanja "novoga povijesnoga sporazuma" države članice SFRJ obvezuju se na dogovorno ispunjavanje obveza prema federaciji, ali najduže na šest mjeseci. 7) Prijelaz iz sadašnjeg "polukonfederalizma" u "novo stanje" - stanje ugovornog saveza, da ga nazovem tako neodredeno, mora biti programiran i postepen. Današnje stanje vodi nas sve u propast. Naime, ekonomski rat koji je počela Srbija na poreznom i carinskom području, a koji je upadom Srbiie u monetarni sustav Jugoslavije poprimio značajke državnoga udara, mora izazvati protumjere svih drugih, prije svega Hrvatske i Slovenije. Zadnji upad Srbije u novčarski sustav Jugoslavije putem protupravne Bmisije novca zapravo ima karakter čiste otimačine i prisiljava druge da hitno traže izlaze u stvaranju vlastite monetarne vlasti, što će reCi i u tiskanju vlastitoga novca. Taj će se CHina - nastavlja se) 9. IZLAGANJE ... t10) proces nekontroliranoga ekonomskoga rata nezadrživo nastaviti. Zato predlažemo da se ovlasti Savezno izvršno vijeće da do postignuća sporazuma o novom savezu, ili demokratskom razlazu, koordinira i nadzire monetarnu politiku i druge gospodarske mjere, što mu po postojećem ustavu pripada. 8) U svezi s našim odlučnim opredjeljenjem za savez suverenih država - koji u načelu može obuhvatiti sve današnje republike, ali može biti i uži i, potencijalno, širi, tražimo medusobno razjašnjenje. Naš nacrt novog konfederalističkog saveza blizak je sasvim ideji "Europe regija", te na taj način svojom institucijskom strukturom nudi svojevrsnu mini europsku zajednicu a time nas i približava velikoj Europskoj zaiednici. Do sada je postojao diskriminatorski odnos Predsjedništva SFRJ prema nacrtu takvoga konfederalizma. Ako želi zadržati posredničku ulogu u raspletu državno-ustavne krize, Predsjedništvo mora već danas shvatiti tu bit i prihvatiti ideju novog konfederalističkog saveza kao ustavno potpuno legitimnu ideju. 9) Zauzimamo se za hitno i energično ukidanje odlukom Predsjedništva SFRJ svih političkih ovlaštenja JNA. Svjedoci smo, naime, sve veće, a ave manje kontrolirane politizacije JNA. S gledišta demokratske preobrazbe društva i državne zajednice, JNA je, fiktivnom departizacijom - tj. ukidanjem SK u vojarnama a formiranjem vojne partije "Pokreta za Jugoslaviju" izvan vojarni izgubila ne samo na ugledu već i povjerenje u narodu koje je imala u Hrvatskoj, a pretpostavljam da je tako i u Sloveniji, u BiH i Makedoniji. Potrebne su stoga odluke Predsjedništva, kao vrhovnog zapovjedništva, ali i "potezi dobre volje" samih komandi i jedinica JNA. Yeć i simboličko priznavanje pada komunizma kao činjenice, kao i priznanje uspostavljanja (Hina - nastavlja se) j 9. IZLAGANJE ... I1ţ) novih demokratskih sustava vlasti u republikama, mogli bi pozitivno djelovati na traženje izlaza iz krize. Predlažemo npr. da se na svim vojarnama i vojnim ustanovama, uz jugoslavensku zastavu obvezatno viju i službene republičke zastave dotične republike na teritoriju koje se nalaze vojne jedinice i ustanove. Takoder mislimo da bi psihološki bilo povoljno da se financiranje JNA počne prebacivati na republičke budžete čine bi se uvjeti života vojske izravno vezali uz ekonomski potencijal i životni standard sredine u kojoj rade i žive. 10) Nužno je bezodložno ukidanje dvojnih ili višestrukih mjerila pri svakom rješavanju i odlučivanju saveznih institucija - Predsjedništva, Armijskog vrha, SIY-a, itd, u odnosu na istobitne pojave i probleme u različitim dijelovima Jugoslavije. Npr. odnos prema problemu Kosovo-Knin, ili pre'a srbijanskom, hrvatskom ili slovenskom ustavu ili prema postupcima vlada pojedinih republika itd. 11) Opće nepovjerenje, poveCano do krajnosti razbijanjem novčarskog sustava sa strane Srbije, i jednostranim obrazloženjima na samom Predsjedništvu zadnje naredbe Predsjedništva o ovlaštenju JNA, postavlja pitanje stvaranja pretpostavki pa i same procedure razgovora i pregovora. Premda smo u načelu protiv internacionalizacije unutrašnjih sukoba, moramo istaknuti da jugo.slavenska kriza već jeat u današnjem svijetu i medunarodni problem pa nam valja razmišljati i o mirovnoj konferenciji pod kontrolom medunarodne zajednice. (Hina - nastavlja se) 9. IZLAGANJE ... C1ţ') /Što se tide procedure medusobnih razgovora i sporazumijevanja predlažemo slijedeće: Ca) bilateralne konzultativne razgovore s rokom od dva mjeseca, (b) okrugli stol šefova država-republika i vlada koji bi trajao dva-tri dana, i tc) formiranje paritetne pregovaračke grupe stručnjaka koja bi radila kontinuirano - svaki put u drugom republičkoa središtu, a predsjedavao bi joj domaći stručnjak. 12ţ Pošto se zauzimamo za demokraciju i za autonomiju novinstva i RTY to ne možemo zahtijevati političke intervencije u uredivačku politiku. Ali predlažemo da zajedničkim apelom pozovemo na profesionalno što objektivnije upoznavanje sa stvarnim stanjem i različitim gledištima kako bi se spriječilo ne samo vulgarnu i pristranu propagandu, nego i stvaranje takve duhovne klime u kojoj bi bilo kakav sporazum i dogovor bio nemoguć. Zaključno mogao bih sažeti: Sve promjene pred kojima neodložno stojimo po dubokom uvjerenju hrvatskoga vrhovništva, moraju ići u tri pravca: prvo, nastavljanje i odlučna provedba privredne i političke reforme, tj. usvajanje tržišne ekonomije i parlamentarne demokracije na čitavom prostoru današnje Jugoslavije jer sadašnja politička realnost i opredijeljenost za dva oprečna i teško izmirljiva sustava u pojedinim dijelovima Jugoslavije otežava postizanje i djelotvornost sporazuma: drugo, preobrazba postojeće jugoslavenske tHina - nastavlja se) 9. I2LAGANJE ... (13) federacije u regionalni savez suverenih dršava; i treće, uključivanje ovog saveza u europsku zajednicu ravnopravnih, demokratskih naroda i država. Ostvarenje ovih ciljeva, po našoj je prosudbi, od povijesne važnosti za sve jugoslavenske narode, i za svaki od njih pojedinačno. Ne bi smjelo biti dvojbe o tome da samo demokratski sporazum o izlasku iz krize čini jedini racionalni, medunarodno prihvatljivi način uključivanja u svijet današnjice i budućnosti, u suvremeni europski poredak što se rada pred našim očima. Oklijevanje ili odustajanje od brzog i aktivnog uključivanja u taj svijet mira i demokracije imalo bi kobne, sudbonosne posljedice za sve, ionako male i nedovoljno razvijene narode današnje Jugoslavije. Sama njihova opstojnost a ne tek budućnost mogla bi doći u pitanje. Stoga, pred svima nama, u legalnim i na slobodnim višestranačkim izborima izabranim predstavnicima, vladama i vrhovništvima, u ovom trenutku stoji povijesna odgovornost kako pred narodima koji su nas svojim povjerenjem obvezali na zaštitu slobode, demokracije i suverenosti, tako i pred medunarodnom javnošĆu koja očekuje od nas pobjedu razbora radi očuvanja mira u ovom dijelu svijeta" - završio je svoje izlaganje dr. Tudman. (fiina - svršetak)