STOCKHOLM, 14. Prosinca (Hina) - Početkom ovog stoljeća vidjeli smo kako
smrt i razaranje na Balkanu najavljuju početak rušenja europskog poretka
toga vremena. Danas smo ponovo suočeni sa smrću i razaranjem na Balkanu
koji prijete cijeloj Europi. Korijeni sukoba na Balkanu mogu se slijediti
daleko u prošlost. Ali nitko ne poriče da izravna i očigledna odgovornost
za smrt i razaranja u BiH leži na komunističko-fašističkoj reakcionarnoj
politici onih snaga koje još vladaju Srbijom.
Tom jasnom osudom agresije i njene prijetnje cijeloj Europi otvorio je
današnje zasjedanje u Stockholmu švedski premijer Karl Bildt. Švedski je
premijer rekao kako "nismo vidjeli kraj povijesti već, naprotiv, njen
povratak". On je ustvrdio kako je ugrožen cijeli program izgradnje
zajedničke sigurnosti na temeljima zajedničkih vrijednosti. Ako ne možemo
djelovati ovdje, gdje ćemo moći? Ako se ne suprotstavimo izazovu sada, kada
ćemo stvarno moći? Ako dopustimo da agresija bude nagrađena ovdje, kako
ćemo obeshrabriti i odbaciti agresiju negdje drugdje u budućnosti - upitao
je Bidlt. Važno je što je švedski premijer prijetnje sa Balkana označio
paradigmom za sve izazove današnjoj Europi. Moramo se boriti protiv snage
netolerancije, mržnje ili nasilja bilo gdje se pojavile - na ulicama
Zapadne Europe, među demagozima u Rusiji ili u brdima Balkana - rekao je
Bildt.
U raspravi nakon uvodnog dijela zasjedanja razgovaralo se o tri grupe
problema: ulozi KESS-a mijenjanju Europe, njegovoj suradnji s međunarodnim
organizacijama i djelovanju u regionalnim sukobima. Pod reginalnim
sukobima mislilo se ponajprije na Balkan o čemu je na zatvorenoj sjednici
referirao lord Owen i predstavnici Austrije i Slovenije. O istoj se temi
nastavilo sa radnim ručkom kojemu su prisustvovali samo ministri, među
njima i vođa hrvatske delegacije prof. Zdenko Škrabalo. Tamo su uvodne
napomene dali ministri Francuske, Norveške i Kanade.
Na prijepodnevnoj sjednici jedan od referenata o ulozi KESS-a u europskim
promjenama bio je američki državni tajnik Lawrence Eagleburger. Nije mogao
a da ne spomene ključan problem bivše Jugoslavije ali mu je to uspjelo a da
nigdje izrijekom ne spomene kakvu ulogu u toj drami tko igra. Tako je
govorio da "nastavak krvavog nasilja u prijašnjoj Jugoslaviji pokazuje da
nemamo luksuz vremena i da bi zapravo mogli izgubiti trku s vremenom sa
snagama mržnje i dezintegracije koje ugrožavaju novi demokratski poredak u
Europi." Zatim je predložio najhitnije teme za ovaj sastanak i zatražio
"čvršće mjere kako bi se preokrenula neodrživa situacija" i onda to
objasnio ovako: "mi moramo identificirati izvršitelja zločina protiv
čovječanstva u bivšoj Jugoslaviji i imenovati ih te osigurati da budu
privedeni pravdi osobno - točno onako kako su to bili Hitlerovi suradnici u
Nurnbergu."
Tako je Eagleburger uspio dvije stvari: prvo da promovira posljednju
američku međuetapu prije vojne intervencije, a to je prijetnja krivcima
međunarodnim sudom. Drugo, uspio je da zahtijeva imenovanje krivca a da
agresora niti jednom ne spomene. Za razliku od, recimo, britanskog
državnog ministra Douglasa Hogga koji je govorio nakon njega i "osudio
nastavak nasilja u nekadašnjoj Jugoslaviji a osobito srpsku agresiju u
Bosni."
(Hina) fp
141747 MET dec 92
(Hina) fp