ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Izaslanstvo Europske banke za obnovu i
razvoj (EBRD), u kojem su Rolf B. Westling, dr. Marta Gajdos-Berry i
Martti Lariola, posjetilo je danas Narodnu banku Hrvatske, gdje su
razgovarali s rukovodećim ljudima hrvatske centralne banke i Ministarstva
financija, priopćeno je iz NBH.
Gosti su se zanimali za najznačajnije gospodarske, financijske i ostale
promjene u Hrvatskoj nakon lipanjske posjete njihova izalanstva, kao i za
moguće programe suradnje nakon, kako se očekuje, skorog prijema Hrvatske u
ovu financijsku instituciju.
Zamjenik guvernera NBH Zdravko Rogić obavijestio je goste da je prošlog
tjedna usvojen Zakon o Narodnoj banci Hrvatske, čime su postavljeni
trajniji pravni temelji njenog djelovanja na istovjetnim osnovnim
odrednicama kakve imaju centralne banke u razvijenim tržišnim privredama.
Nažalost, realne okolnosti bitno otežavajju vođenje stabilizacijski
usmjerene novčane politike kakvoj se teži. Neminovne teškoće
postsocijalističkih promjena u Hrvatskoj su dramatično uvećane ratom i
ratnim razaranjima. Društveni proizvod u posljednje je tri godine
prepolovljen, industrijska proizvodnja u prvih devet mjeseci ove godine
gotovo je za četvrtinu manja nego prošle godine, tržište je suženo, rezerve
stanovništva uglavnom su istrošene, teret obrane zemlje te zbrinjavanja i
dalje rastućeg broja izbjeglica sve je teže izdržati, a očekivani priljev
kapitala iz inozemstva je izostao. Sve to prenosi se u inflacijsku spiralu
koja iz tromjesečja u tromjesečje pokazuje sve ubrzaniji tempo rasta. Taj
rast ne može se zaustaviti samo monetarnim kočnicama, ma koliko centralna
banka nastojala da se odupre pogubnim opasnostima sveopćeg indeksiranja
troškova, plaća i cijena. Neki povoljniji pokazatelji, kao što je
oživljavnje proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene tijekom ove godine,
relativno uravnotežena platna bilanca, porast deviznih rezervi, nisu
dovoljni da bi ukupna slika stanja postala bitno povoljnija.
Posebno zabrinjava što u ovakvim okolnostima nema vlastite akumulacije
kojom bi se pokrenula obnova i prestrukturiranje privrede i bankarstva, a
niti prostora za daljnje preraspodjele raspoloživog društvenog proizvoda na
račun prihoda stanovništva. Za Hrvatsku je utoliko važnije da se što prije
riješi ne samo pitanje njenog formalnog učlanjivanja u sve značajnije
međunarodne financijske institucije uključujući tu i EBRD, nego i što brže
usuglašavanje o konkretnim projektima financijske i stručne podrške njenim
stabilizacijskim i razvojnim programima, stoji na kraju priopćenja NBH.
(Hina) sj
121520 MET nov 92
(Hina) sj