Nadnaslov: 26. sajam umjetnosti u Koelnu
Naslov: Koeln, europska Meka suvremene umjetnosti
Podnaslov: Više od 2.000 umjetnika izlagat će u labirintu dvorana na
površini od 42.000 m2. Klasična i avangardna umjetnost
dvadesetog stoljeća iz 21 zemlje bit će predstavljena u 260
galerija.
Piše: Catherine MARCIANO, AFP
KOELN - Umjetnost Koelna, nastarijeg tržišta umjetnina na svijetu, ovog
tjedna 26. put po redu otvora svoja vrata: tisuće trgovaca i kolekcionara
naći će se u gradu na Rajni koji se već dugo vremena uz New York ocrtava
kao najvažnije mjesto trgovine suvremene umjetnosti.
Više od 2.000 umjetnika izlagat će u labirintu dvorana na površini od
42.000 m2. Klasična i avangardna umjetnost dvadesetog stoljeća iz 21
zemlje bit će predstavljena u 260 galerija.
U usporedbi s tri velika godišnja sajma umjetnosti (Basel, Pariz, Čikago),
Koeln i okolica ističu se kao jedno od vitalnih središta suvremene
umjetnosti sa svojih nekoliko stotina galerija i muzeja međunarodnog
ugleda.
"Umjetnost je poznavala i poznaje fenomen središta i periferija. Danas je
Koeln središte za suvremena djela, dok je Pariz, na primjer, postao
periferija. To se mijenja", ocijenjuje Evelyn Weiss, zamjenica direktora
Muzeja Ludwig. Muzej, smješten u podnožju katedrale Koelna, okuplja
najveću kolekciju Pop Arta svijeta i prikazuje brojne njemačke
ekspresioniste i ruske avangardiste.
"Sve je bilo uništeno tijekom rata. Dok su stare kolekcije sačuvane u
velikim gradovima poput Muenchena i Berlina, muzeji koelnskoga područja
morali su početi iznova, od nule. Okrenuli su se prema suvremenicima",
objašnjava Evelin Weiss.
"Publika je željela nadoknaditi izgubljene godine, jer nacisti su
zabranili mnoge umjetnike, nazivajući ih izrodima", dodaje predstavnik
muzeja Ludwig koji drži da je "potreba" za nadilaženjem ratnih strahota
udeseterostručila umjetničke poticaje i snage".
Međunaslov: Tko je na čelu, New York ili Koeln?
Ipak je Koeln čekao gotovo dvadeset pet godina svoj ponovni uspon.
"Postojalo je tek pet galerija kada sam uredio svoju galeriju 1959.
godine", prisjeća se Gerhard Reinz, predsjednik Federacije njemačkih
galerija, koja je organizator izložbe. Danas ih u gradu ima 200, među
kojima je "pedesetak od međunarodnog značaja", ocijenjuje Reinz, sjedeći u
svojoj luksuznoj galeriji u četvrti u kojoj umjetnost izvire iz svakog
pročelja.
Nedavni članak američkog dnevnog lista "New York Times" predstavlja
vrhunac zadovoljstva. Naslovljen "Koeln protiv New Yorka: tko je broj
jedan?", istraživanje nastoji utvrditi nije li metropola na Rajni nadišla
gigantsku američku Meku suvremene umjetnosti.
Usporedba se čini ugodnom pri pomisli na Koeln i njegovih milijun
stanovnika u zdanjima bez duše, izgrađenima žurno na bombardiranjima
opustošenom području.
Roy Lichenstein, jedan od otaca Pop arta, izjavljuje za New York Times:
"Teško je znati tko je na čelu, New York ili Koeln, samo se može reći da
New York više nije tako značajan kao prije".
Bilo kako bilo, "njemački i američki suvremeni umjetnici imaju trenutno
najviše uspjeha", prema navodima Gerharda Reinza. Kolonija slikara i
kipara pristigla u Koeln osobito nakon 70-ih godina privlači pažnju na to
novo središte suvremene umjetnosti.
Američki muzeji već se dugo vremena otimaju za radove Sigmara Poleka i
Gerharda Richtera, Georga Baselitza i Markusa Luppertza. Svi su oni za
stalno mjesto boravka izabrali Koeln ili obližnji Duesseldorf, negdašnji
zavičaj umjetnika-gurua Josepha Beuysa.
(Hina) vb
122105 MET nov 92
(Hina) vb