ZAGREB, 26. listopada (Hina) - U interviewu najnovijem broju tjednika
Glasnik ing. Hrvoje Šarinić, predsjednik hrvatske Vlade kategorički je
opovrgnuo da su protuinflacijske mjere posljedica postavljenih uvjeta za
ulazak u MMF. "Ali mjere koje smo mi donijeli, odgovaraju ozdravljenju
našega gospodarstva, pa su dakako bile uvjet da možemo uopće kandidirati da
uđemo u financijski svijet. (...) Mi smo MMF-u predočili što mislimo
napraviti, a MMF je kazao 'Da, pa to je otprilike ono što vi u ovoj
situaciji jedino i možete'. (...) Situacija je takva da mi izbora ustvari
nikakvoga nemamo. Bilo nam je relativno lako donijeti ovaj program, jer
naša sloboda manevriranja je vrlo uska. (...) Da bismo obuzdali inflaciju,
morali smo ciljati na one parametre koji su generatori inflacije",
objašnjava Šarinić, a na primjedbu novinarke kako su čuju prigovori da su
neke mjere samo 'vatrogasno pokrivanje manjka, rupe u proračunu', odgovara:
"Sad kad su došle mjere, naravno da su se neki filozofi probudili, pa nas
kritiziraju. (...) Ali, ja vam kažem da je taj program bio promišljen, da
je on osmišljen, da je bilanciran, i svaka je od ovih mjera bilancirana, i
da je projekcija svake od tih mjera u okvir gospodarske situacije na kraju
1992. godine bila i te kako proračunata. Naravno, to je kratkoročan
program". Premijer Šarinić procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo uspjeti
izići iz sadašnjega stanja negdje u proljeće sljedeće godine, kada bi se
trebali vidjeti prvi rezultati antiinflacijskog programa. Novinarka je
ustvrdila kako socijalni programi nisu nikakvo rješenje, a premijer je
naveo primjere Poljske i Makedonije gdje su plaće 20 ili 35 DEM a cijene
iste. "Kako je sve relativno u životu tako je i naša kriza relativna.
(...) U tim zemljama situacija je još puno teža nego što je kod nas. A
nada? Nada je u našim potencijalima, disciplini, organiziranosti i radu".
Premijer Šarinić ocjenjuje da je naš najveći problem u proračunu, a
odgovarajući na primjedbe kako je inflacija prije bila niža, tvrdi da je to
stoga što je "faktura rata došla tek sada, a s druge strane mi nemamo
načina zatvoriti tu veliku razliku između prihoda i rashoda nego djelomično
i iz emisije novca, koja je direktni generator inflacije". Ističe kako su
naslijedili "vrlo optimističan" proračun, pa su morali ići na "smanjenje
rashoda, povećanje prihoda, što je uvijek bolno, iz povećanja poreza i
taksa". Komentirajući primjedbe inž. Gažija, premijer Šarinić kaže da je
razgovarao s inž. Gažijem i drži kako su našli "zajednički jezik i da od
danas stavovi Gospodarske komore nisu više tako kritični". Novinarka
ocjenjuje da protuinflacijske mjere 'dobrim dijelom u ljudima ubijaju
motivaciju i optimizam', a premijer napominje kako će sada ići "za
motivacijom". Nabrojio je i neke, po njegovu mišljenju, stimulativne
mjere. Da bi svoje primjere ojačao, spominje 40 milijuna franaka što ih je
odobrila Švicarska, zatim liniju 'Hermesa' od sto milijuna, a kaže kako će
se ubrzati i prodaja stanova, te da se ide u prodaju dijela trgovačkih,
ugostiteljskih i hotelskih objekata.
Ing. Hrvoje Šarinić drži da moramo promijeniti mentalitet da bismo
ubrzali djelovanje gospodarstva. Novinarka je zatražila da komentira
najavu o smanjenju državne uprave za 15 posto, a željela je znati i
kriterije po kojima će se ocjenjivati sposobnosti zaposlenih. Šarinić
napominje kako bi, o njegovu mišljenju, trebalo smanjiti broj zaposlenih i
više od 15 posto, a kriteriji bi trebali biti samo profesionalni. "Ali, tu
je stvar i onoga mentalnog sklopa. Vidio sam ljude visokog intelektualnoga
potencijala, visokog profesionalizma, ali koji se ne mogu adaptirati novim
okolnostima i načinu razmišljanja".
'Kako ćete odgovoriti na javni prigovor kako su svi udbaši ostali gdje su
bili?' - zanimalo je novinarku. "Prvo, nisu ostali svi udbaši. A drugo, i
tu moramo imati malo širine. Ljudi su, kao što kažu, Jugoslaveni. (...)
Pa, ne možemo sada kvalitetne ljude, zato što su jedan dan bili Jugoslaveni
a danas Hrvati, jednostavno odbaciti", obrazlaže hrvatski premijer.
"Bilo bi apsoluto neozbiljno da Hrvatska u traženju rješenja za ovako
kritičnu energentsku situaciju zaobilazi neka rješenja koja su danas u
svijetu - i to zapadnom svijetu, koji i te kako pazi na ekologiju - ona
koja su bila rješenja za Francusku, Japan, itd. Da li vi znate da će druge
godine biti u svijetu priključeno još preko sto novih centrala? I sad mi, a
priori... To je ono što mene smeta, taj aprioristički pristup", govori
Šarinić glede svoje izjave o nukelarnoj centrali. Novinarica je upozorila
na probleme koje smo imali s nuklearkom Krško - zagrijavanje vode i
promjena mikroklime - na što je premijer odgovorio: "E pa sad, što to
znači, promjena mikroklime? Ali nećemo mi sad izmišljati ono što je cijeli
svijet izmislio. Pa ti problemi postoje na svim rijekama svijeta. A što
vi mislite da jednu termocentralu ne treba hladiti? (...) Nemojmo o tome
svi filozofirati. Postoje u svijetu kriteriji po kojima se te centrale
grade. (...) Termocentrale donose sa sobom mnogo više problema i normalnih
rizika. (...) Centrale na ugljen donose puno više ekoloških rizika. (...)
Zaboravlja se koliki je ekološki problem jedna hidrocentrla koja zauzme
cijeli jedan prostor za akumulaciona jezera". Na inzistiranje da se jasno
odredi prema izgradnji nuklerane elektrane u Hrvatskoj premijer ističe da
"... svaki ozbiljan anaalitičar ne može zaobići nuklearnu energiju, danas.
Hoćemo li iza tih analiza odlučiti za ovu ili onu centralu, to je stvar
koju neću prejudicirati". Upozorio je na problem nuklearnoga otpada i
rekao kako je u svijetu to "savršeno razrađeno", jer se usporedo s
razvijanjem centrala razvijala i tehnolgija odlaganja otpada. "Ali, ako bi
Hrvatska jednoga dana gradila centralu, onda će morati kupiti i
tehnologiju, i onda će ugovorom biti reguliran cijeli inženjering - od
goriva do odlaganja otpada", naglašava Šarinić, koji je sve potkrijepio
tvrdnjama iz vlastitoga iskustva. Na kraju je novinarka upitala hrvatskoga
premijera hoće li Hrvati opet morati u inozemstvo. "Nemojmo biti
pesimisti. Naši potencijali su golemi. Politička situacija se smiruje.
Dajmo, izdržimo još do prvih pozitivnih rezultata u proljeće sljedeće
godine, i čim se izvučemo iz ovih prvih teškoća, mladi stručnjaci neće
morati nikamo odlaziti", zaključio je premijer Šarinić.
(Hina) mc
260127 MET oct 92
(Hina) mc