ZAGREB, 21. listopada (Hina) - "Upozoravamo da je zadnji trenutak da se
nađu sustavna i cjelovita rješenja brojnih problema koji su se godinama
gomilali u hrvatskoj energetici. U suprotnom nam već ove zime ozbiljno
prijeti energetski kolaps s katastrofalnim posljedicama po hrvatsko
gospodarstvo." To je, među ostalim, istaknuo generalni direktor INE Nikica
Valentić na današnjoj tiskovnoj konferenciji u tom poduzeću.
Neposredni je povod razgovoru čelnih ljudi INE s novinarima bila
kratkotrajna jutrošnja obustava isporuke toplinske energije zapadnom dijelu
Zagreba zbog nedostatka goriva u Elektrani-Toplani Hrvatske elektroprivrede.
INA je vrlo brzo osigurala isporuke plina iz interventnih rezervi, koje se
inače koriste da bi se spriječio raspad sustava na temperaturama nižim od -10
Celzijevih stupnjeva, i toplana je od 11 sati ponovo u pogonu. Time je,
međutim, samo odgođeno rješavanje problema koji bi se, upozoravaju u INI,
mogao ponovno pokazati u znatno težem obliku i pri izrazito niskim
temperaturama.
Teško je stanje hrvatske energetike, drži Valentić, odraz dva temeljna
problema: jedan je financijski - gomilanje gubitaka i nenaplaćenih
potraživanja u poduzećima te djelatnosti, a drugi je logistički - vezan uz
dopremu i distribuciju energenata u zemlji, koja je usprkos ratu održala
relativno visoke energetske standarde.
Nenaplaćena su potraživanja INE, prema Valentićevim riječima, u posljednja
dva tjedna porasla sa 12 na 18 milijardi dinara. Pritom su potraživanja od
HEP-a dosegla pet milijardi dinara, a to poduzeće danas nije u stanju
podmiriti niti tekuće isporuke energenata, vrijednost kojih dosiže između
200 i 300 milijuna dinara na dan. Zagrebačka Gradska plinara, nadalje,
duguje INI oko 3,7 milijardi dinara, a među velikim su dužnicima i poduzeća
u poljoprivredi i prometu (osobito među poduzećima u javnom gradskom
prijevozu).
Značajni dio tih potraživanja INA neće moći naplatiti zbog objektivnih
okolnosti - rata i njegovih posljedica, a neneplaćena potraživanja
svakodnevno rastu. Takvo je stanje, ističe Valentić, pogubno za INU koja
za uvoz energenata izdvaja između 70 i 80 milijuna dolara na mjesec. Dodaje
da bi daljnji rast nenaplaćenih potraživanja načeo i samu supstanciju
poduzeća koje je oslonac ukupnog hrvatskog gospodarstva.
Velike su teškoće vezane i uz dopremu energenata - dijelom zbog prometnih
blokada u zemlji, a dijelom i zbog teškoća u transportu već plaćenih nafte
i plina iz Rusije. Tako nam ovih dana iz te zemlje stiže oko 90 tisuća
prostornih metara plina na sat, što je oko 40 posto manje od ugovorenoga, a
isporuke nafte su u prekidu već dva tjedna. Uz to, Valentić ističe da je,
čak i pod uvjetom da su osigura i plati uvoz energenata, potrebno barem
desetak dana da ti energenti budu isporučeni potrošačima u Hrvatskoj.
Ključno je pitanje danas nedostatak oko 150 tisuća tona mazuta do konca
godine. Ta bi se količina mogla namaknuti povećanjem prerade sirove nafte
u vlastitim rafinerijama ili pak uvozom, ali i dalje stoji otvoreno pitanje
plaćanja. U INI stoga upozoravaju da je zadnji trenutak za sustavno i
cjelovito rješavanje temeljnih problema hrvatske energetike kako bi ova
zima prošla bez velikih šteta u gospodarstvu.
Konačno, o ozbiljnosti sadašnjeg trenutka u toj djelatnosti svjedoči i
činjenica da je danas pri Vladi obrazovan krizni štab za praćenje stanja
u energetici, kojim će rukovoditi osobno predsjednik Vlade.
(Hina) sj
211348 MET oct 92
(Hina) sj