RASPRAVA
BEOGRAD, 16. listopada (Hina) - Zajednička sjednica skupštinskih vijeća
tzv. SR Jugosalvije na kojoj je razmatrana međunarodna pozicija zemlje i
aktivnosti državnog vrha na uspostavi mira, ukidanju sankcija i blokade,
prekinuta je, jer poslanici nisu htjeli raspravljati u odsutnosti Dobrice
Ćosića i Milana Panića, koji su zbog drugih državnih poslova napustili
sjednicu, na kojoj su inače bili izloženi napadima i kritikama. Sjednica
će se vjerojatno nastaviti po njihovu povratku iz Ženeve.
Vojislav Šešelj je zamjerio Ćosiću što je pristao na razgovore s
predsjednikom Tuđmanom, dok je zemlja pod blokadom. Najviše je ogorčen i
razočaran Ćosićem jer je "predao" Prevlaku i jer je prvi jasno priznao da
je ona Hrvatska. Ćosiću je zamjereno i što podržava "izdajničku politiku"
Panića, za kojeg je kazano da radi za strane obavještajne službe. Šešelj
je ustvrdio da je "Hrvatska prva počela sa etničkim čišćenjem u
Hercegovini", da su se "Hrvati iselili iz Vojvodine dobrovoljno".
Ako sporazum Tuđman - Ćosić podrazumijeva da je srpsko pitanje skinuto s
dnevnog reda, onda je on neprihvatljiv - izjavio je Borisav Jović,
kritizirajući Ćosića što je u Ženevi zanemario status Srba u Hrvatskoj.
Paniću je zamjerio da je izjavama o potrebi diskontinuiteta s bivšom
Jugoslavijom, te nastupima u UN, postupio suprotno ustavu i prihvaćanoj
politici. Komentirajući Ćosićevu izjavu iz današnjeg ekspozea o potrebi
razoružavanja formacija pojedinih partija, Jović je rekao da je Ćosić time
iznio "ogromnu optužbu vlastite zemlje", što će svi neprijatelji u svijetu
pozdraviti. Tražio je da se ta tvrdnja dokaže i dodao da SPS nema
paravojnih formacija. (U javnosti se međutim priča da je i vladajuća
partija naoružala svoje članstvo i da je Mihalj Kertes upravo zbog toga
smijenjen jer je bio "komandant" tih formacija.) "Ako vlada može zaustaviti
borbardiranje Beograda, valjda može spriječiti prelazak oružanih formacija
preko Drine" - cinično je primjetio Jović. Za Ćosićeve riječi o bijedi i
nedostatku socijalne politike, Jović je rekao da su "neuke, neukusne i
netočne". Strašo se naljutio što je "bijedu pripisao nama, a ne političkom
zločinu međunarodnih močnika". Crnogorskom vodstvu je zamjerio što su
Prevlaku izvukli iz međunarodnih pregovora i prepustili je pregovoru sa
Hrvatskom. Jović je zatim elaborirao što međunarodna zajednica traži od
Srbije - da prisili Srbe u "krajinama" da žive u Hrvatskoj, da zaustavi rat
u BiH , da nacionalnim manjinama da status kakav nigdje nemaju, s ciljem da
se raspača Srbija i da se svede na "beogradski pašaluk". Međunarodna
zajednica, nadalje, po Jovićevu viđenju, traži da Srbija prizna krivicu za
građanski rat, "koji su nam nametnuli secesionisti", da pristane na
plaćanje ratne odštete i na osudu krivaca. Traže se i prijevremeni izbori
da bi došla na vlast ona vlast koja bi na sve to pristala - zaključio je
Jović, naglasivši da Srbija mora izdržati dok se ne shvati da je riječ o
"međunarodnoj zavjeri protiv našega naroda i zemlje". Ako predsjednik i
vlada to ne shvaćaju i ako budu prihvaćali sve što se traži "nastat će
razlaz između nas i njih", rekao je Jović.
Svetozar Marović je branio crnogorsko rukovodstvo i uz ostalo, naglasio da
je u Ženevskom sporazumu spominjanjem Prevlake učinjena pozitivna korekcija
Vanceova plana i napredak u njegovoj realizaciji. On je osudio metode
sumnjičenja i "prokazivanja prvih ličnosti države da su špijuni i
izdajice", kao i ksenofobičan strah od prisustva mirovnih snaga. "Želimo
Jugoslaviju koja slijedi interese naroda, a ne nacionalnih ideologija i
partija", rekao je Marović i naglasio da Jugosalvija ne može imati
perspektivu ako je izolirana od svijeta. Još neki crnogorski poslanici su
branili politiku mira i pregovora svojeg vodstva i savezne vlade. Jović i
Šešelj su nekoliko puta replicirali. Šešelj je primjerice upitao - što
ćete dati Hrvatima u zamjenu za Prevlaku - Cetinje ili možda Trebinje.
(Hina)
161716 MET oct 92
(Hina)