Nadnaslov: SAD i njezini saveznici izvlače korist iz podijeljenosti trećeg
svijeta
Naslov: Washington pritišće UN
Podnaslov: "Već dvije godine napredujemo bez zapreka, nesvrstani su
previše podijeljeni da bi nas spriječavali", kaže jedan zapadni
diplomat.
Piše: Rene SLAMA, AFP
NEW YORK - Washington i njegovi saveznici i dalje izvlače korist iz
podijeljenosti zemalja trećeg svijeta kako bi pogurali svoje planove u UN,
bilo da se radi o Iraku, Jugoslaviji ili financijskom funkcioniranju
organizacije.
"Već dvije godine napredujemo bez zapreka, nesvrstani su previše
podijeljeni da bi nas spriječavali", primjetio je jedan zapadni diplomat u
sjedištu UN u New Yorku, gdje se održava 47. sjednica Generalne skupštine.
SAD i njihovi europski prijatelji iznijeli su dva prijedloga koji bi
trebali UN-u omogućiti brzo djelovanje, a da ih to ništa ne stoji.
Prvi prijedlog, koji je odobrilo Vijeće sigurnosti, sastoji se u tome da
zemlje koje pružaju svoje vojnike - uglavnom članice EZ - trebaju platiti
pojačanje 'plavih kaciga' koje će se uskoro raspoređivati u Bosni i
Hercegovini radi zaštite humanitarnih konvoja.
Prije glasovanja Indija je uložila žalbu tvrdeći da ako UN ne bi tu
operaciju financirali, operacijama održavanja mira prijetila bi opasnost da
ih bogati osiguravaju isključivo u područjima u kojima vide svoj interes.
Međunaslov: Sporna posudba iračkih zamrznutih sredstava
14. rujna niti jedan od 14 članova Vijeća sigurnsoti nije glasovao protiv
rezolucije, koju podržava generalni sekretar UN Butros Butros-Gali.
Suzdržali su se Indija, Kina i Zimbabve.
Drugi prijedlog, teži po posljedicama u svojim sudskim i financijskim
aspektima, odnosi se na Irak.
Bagdad odbija sankcije što ih je međunarodna zajednica protiv njega
usvojila tijekom iračke invazije na Kuvajt te odbija prodati svoju naftu za
financiranje prehrambenih proizvoda i lijekova koje UN dobavljaju.
Trideset posto iračkih naftnih prihoda treba ići u fond za odštetu žrtava
rata u Zaljevu.
Sjedinjene su Države, međutim, uspjele progurati usvajanje rezolucije, a
uz potporu Londona i Pariza, koja predviđa pravo na zaplijenu naftnih
dobara Iraka, zamrznutih u inozemstvu u naletu invazije 1990. godine.
Govori se o stotinama milijuna dolara koje bi UN mogli - događaj bez
presedana - posuditi za financiranje svojih aktivnosti u Iraku, posebno
humanitarne akcije i razoružanja. Ne radi se o "konfiskaciji", već o
"posudbi", naglasio je britanski ambasador pri UN, sir David Hannay.
Međunaslov: SAD - najgori platiša
Čim je posljednja verzija prijedloga izašla, nesvrstane zemlje članice
Vijeća sigurnosti započele su neslužbenu diskusiju u pokušaju da odrede
zajedničko stajalište. Indija je navela da će zbog složenosti teksta
zatražiti odgodu od "petnaest dana" prije nego se izjasni.
Ta rezolucija sadrži kontroverzne točke a mogle bi zanimati sudske i
financijske stručnjake, kao i vjerovnike Iraka. Oni bi mogli zahtijevati
odleđen kapital, kojima se jedino UN imaju pravo koristiti.
Izaslanici zemalja trećeg svijeta ukazuju na "izborno" obilježje
rezolucije koju je predložio Washington i "žestinu" predsjednika Busha
glede Iraka. Oni podsjećaju da su Sjedinjene Države i dalje "najgori
platiša" UN s preko 700 milijardi dolara odgode, što je "dobro sredstvo"
kojim, po njihovu mišljenju, SAD vrše pritisak na UN i rukodovodstvo te
organizacije.
(Hina) rb
032333 MET oct 92
(Hina) rb