U BIH UBIJENO PREKO STO TISUĆA OSOBA, RASELJENO 1,7 MILIJUNA
ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - "Nadam se da svjetske institucije nikada neće
odstupiti od svog principa da ne priznaju teritorije osvojene silom, da
neće priznati promjenu demografske strukture koja je zbog velikih žrtava i
velikog broja raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini već uvelike
izmijenjena. Inače će svijet sankcionirati zločine čiji je prvenstveni
cilj bio etničko čišćenje područja BiH, čime je agresor želio stvoriti
paradržavne tvorevine na tlu BiH", izjavio je na današnjoj konferenciji za
novinare u Zagrebu ministar rada i socijalne politike u Vladi BiH Martin
Raguž. On je iznio i podatke da je iz BiH prognano i izbjeglo oko 1,7
milijuna osoba, da su preko 40 posto raseljenih osoba djeca do 14 godina,
da je u BiH ranjeno više od 40 tisuća osoba, da se procjenjuje kako je u
BiH ubijeno preko sto tisuća osoba, da je uništeno ili oštećeno preko 70
posto stambenog fonda u BiH, a da se ratne štete procjenjuju na oko sto
milijardi US dolara.
Ističući da srpski agresor ima u BiH 94, a u Srbiji i Crnoj Gori 11
koncentracijskih logora, Raguž je kazao da je Vlada BiH s time upoznala
Međunarodni crveni križ i UN još prije četiri mjeseca, ali da nije bilo
nikakvog reagiranja sve do konferencije u Ženevi kada su predstavnici BiH
ponovili te podatke. "Tri su cilja stvaranja koncentracijskih logora",
drži Raguž. To su - etničko čišćenje, držanje talaca zbog mogućih vojnih
aktivnosti, te masovne egzekucije", ustvrdio je Raguž.
Govoreći izvješću podijeljenom novinarima o kršenju ljudskih prava i
ratnim zločinima nevladine humanitarne i mirovne organizacije "Spasimo
čovječnost", generalni sekretar Udruženja za UN u BiH Zlatko Hurtić je
kazao da je to najnovije, već treće izvješće, a da je prvi izvještaj od 1.
lipnja poslan i Međunarodnom crvenom križu, te generalnom tajniku UN
Boutrosu Ghaliju i zapovjedniku mirovnih snaga UN generalu Satishu
Nambiaru. Izvješća o broju koncentracijskih logora i broju zarobljenika u
njima temelje se na izjavama svjedoka koji su razmjenjeni, pobjegli ili su
izbjegli masovnu egzekuciju. Napominjući da izvješće sadrži izjave
desetorice svjedoka i da su to najkarakterističnije, jer da imaju izjave
oko tisuću svjedoka, Hurtić je kazao da su svi svjedoci živi, te da su
izjave dali dobrovoljno sa svim podacima. "Mislimo da je broj
koncentracijskih logora veći, procjenjujemo da je u njima oko 200 tisuća
osoba, a na osnovu izjava procjenjujemo da je u njima ubijeno preko 20
tisuća osoba", rekao je Hurtić.
Zamoljen da komentira prekjučerašnju izjavu predstavnika Komiteta
Međunarodnog crvenog križa da su posjetili devet, od čega sedam
muslimanskih i hrvatskih logora, ministar Raguž je kazao da je Vlada BiH
glede toga "apsolutno spremna omogućiti uvid svakoj međunarodnoj komisiji".
"Apsolutno potvrđujem da se ne radi o koncentracijskim logorima. Može se
samo govoriti o istražnim zatvorima za osobe koje su počinile stravične
zločine", kazao je on. Ističući da je kao nevladina organizacija "Spasite
čovječnost" zabilježila i slučajeve prisilnog odvođenja 750 Srba na
sarajevski stadion "Koševo", zabranu odlaska Srba iz Livna, Zlatko Hurtić
je ustvrdio da se tu ne radi o organiziranom načinu nego o pojedinačnim
slučajevima koje će oni i nadalje bilježiti.
Na upit što će u BiH učiniti ako se svijet pomiri sa sadašnjim stanjem,
ministar Raguž je mišljenja da će, ako se pod okriljem Vijeća sigurnosti
uskoro ne poduzmu hitni vojni koraci, to biti sankcioniranje etničkog
čišćenja. Podsjećajući na skorašnju Konferenciju o Jugoslaviji u Londonu,
Raguž je ustvrdio da to znači "osvojiti, protjerati i tek tada pregovarati
o mogućim modalitetima rješenja krize". Upozoravajući da ne govori o
klasičnoj vojnoj interveniciji, Raguž je istaknuo da bi bar bilo logično
ukloniti debalans vojnih efektiva koje ima agresor, odnosno ukidanje
embarga na uvoz oružja za BiH i osposobljavanje vlastitih oružanih snaga da
izmijene postojeće stanje. "Ma koliko situacija bila besperpektivna,
mislim da BiH, bez obzira na ovu destrukciju, može preživjeti", kazao je
Raguž, podsjećajući na povijest BiH.
(Hina) mn
071418 MET aug 92
(Hina) mn