ZAGREB, 22. srpnja (Hina)
WASHINGTON POST (SAD) - Dopisnik lista Peter Maas razgovarao je sa Šefkom
Omerbašićem, predsjednikom Vijeća islamske zajednice za Hrvatsku i
Sloveniju, koji je posramljen činjenicom da "tisuće muslimanskih policajaca
bježi pred srpskim snagama bez borbe i traže pomoć od drugih zemalja".
Omerbašić također naglašava da "će Muslimani iz Bosne nestati, ako se bolje
ne obrane" i da bi "SAD i EZ umjesto vojne intervencije trebali ukinuti
embargo na oružje, koji sada Muslimane stavlja u nezavidan položaj u odnosu
na dobro naoružane Srbe". Takvo Omerbašićevo stajalište u suprotnosti je s
pokušajima predsjednika Izetbegovića da se nagodi sa srpskim nacionalistima
u Bosni. Omerbašićeva kritika upućena Izetbegoviću odražava frustracije
mnogih Muslimana zbog "slabe spremnosti bosanske braće za rat koja sada
stoji tolikih života". Omerbašić drži da muslimanske obrambene snage i
ljudi sposobni za borbu bijegom "smanjuju vojne izglede i štete ugledu
bosanskih Muslimana, koji su ipak većinom ostali braniti svoje domove".
"Kad bi svi pobjegli iz Bosne, Srbi bi time dovršili svoj posao. Tada bi u
Bosni bili samo oni", zaključuje Omerbašić.
RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI (Francuska) - "Ovisi li mir na Balkanu o
Kosovu?", pita se posebna dopisnica iz Prištine i dodaje kako, "prema
komentatoru grčkih novina Katimerini, dr. Rugova predstavlja veliku bombu
koja se polako pali na Balkanu, odnosno mogućnost da se jugoslavenski rat
pretvori u balkanski. Ako na Kosovu bude sukoba, njena će vatra doseći sve
do Vojvodine", napominje dopisnica i dodaje da će se u nju uključiti
Skoplje, Albanija, Grčka, Bugarska, Mađarska, pa čak i Turska. "Da i Zapad
pretpostavlja takav moguć tijek, dokazuje i pojačana zainteresiranost
mirovne konferencije oko rješavanja kosovskog problema. Jučerašnji susret
Carringtona i Rugove u Londonu u kosovskoj javnosti dočekan je kao
otvaranje mogućnosti da se i Kosovo ravnopravno uključi u mirovnu
konferenciju i da razgovori između kosovskih i srpskih predstavnika konačno
započnu na ravnopravnoj osnovi na neutralnom terenu i pod nadzorom EZ",
piše dopisnica i naglašava da, "dok se sve međunarodne aktivnosti oko
Kosova ubrzano odvijaju, srpske vlasti na Kosovu nastavljaju po starom" i
navodi nekoliko primjera zlostavljanja albanskoga pučanstva od strane
srpske policije u pograničnim područjima s Albanijom. "Kod bosanskih
građana takvi, sve učestaliji, postupci srpskih vlasti na Kosovu
kvalificiraju se kao tendencija da se izazove sukob većih razmjera, unatoč
sve glasnijim izjavama srpske strane da je za mir i mirno rješavanje
kosovskog pitanja. Međutim, i pored toga, Albanci na Kosovu su suzdržani u
svojim postupcima, a to dokazuje i stajalište dr. Rugove koji na
jučerašnjoj konferenciji za novinare u Londonu na pitanje misli li
napustiti mirni otpor srpskim vlastima izjavljuje: 'Ne! To je jedini put
jer sve drugo značilo bi sukob. Bilo bi to veoma pogibeljno jer su Srbi na
Kosovu potpuno naoružani i spremni'", izvješćuje Afrodita Saraqui.
BORBA (Srbija) - List objavljuje rezultate istraživanja javnog mnijenja
centra "Medijum" Instituta za političke studije iz Beograda o stranačkom
opredjeljenju građana Srbije. "Da su se izbori održavali u vrijeme
provođenja ankete Socijalistička partija Srbije dobila bi 23,7 posto
glasova. Srpska radikalna stranka 13,8 posto, Reformska stranka 2,1 posto,
SDA %, SK PJ 1,3 %, Srpski pokret obnove 9,1 %..., neopredjeljen - ne
sudjeluje 32,9 %... Prvo, nastavlja se trend opadanja postotaka pristaša
vladajuće Socijalističke partije Srbije. Na izborima ...1990. ta je
stranka osvojila 33 posto glasova biračkog tijela Srbije (bez Kosova)". U
članku se također ističe da "zbirni utjecaj stranaka koji se uobičajno
nazivaju demokratskom oporbom nije bitno ojačao, ali zato veliku potporu
imaju zahtjevi nedavno formiranog pokreta DEPOS. Njegov politički
najosjetljiviji zahtjev da Milošević podnese ostavku dobilo je čak
minimalnu većinu u biračkom tijelu Srbije (i to ne računajući Kosovo), dok
njegovi ostali zahtjevi (Vlada nacionalnog spasa, raspuštanje Skupštine i
ostavka Vlade Srbije i raspisivanje izbora) imaju ogromnu većinu u biračkom
tijelu. To bi mogao biti nagovještaj krupne promjene u našem političkom
životu i konačnog izlaza iz balansa u koji je on sam zapao zbog snažnih
socijalnih težnji ka promjenama i zbog političke nadmoćnosti snaga koje su
se promjenama protivile. Izgledi za promjenama bili bi vjerojatno to veći
ako se dvije umjerene struje (demokratski pokret i novo savezno vodstvo) ne
bi nepotrebno sukobljavale". List također upozorava, prema rezultatima
istraživanja, na porast broja "neopredjljenih i apstinenata". Oni "danas
čine 33,8 posto biračkog tijela".
(Hina) sv
220138 MET jul 92
(Hina) sv