FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DR. ĐURO NJAVRO: "OTOCI STRATEŠKO PITANJE RAZVOJA HRVATSKE"

Autor:
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - "Perspektiva otoka strateški je važno pitanje i treba ga rješavati u sklopu integralne i konzistentne razvojne politike Hrvatske, temeljene na tržišnim osnovama", rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske demokratske stranke dr. Đuro Njavro. "Da bi se iskoristili njihovi prirodni potencijali, te zaustavio odlazak tamošnjeg stanovništva, odlučujuća je", kako je rekao, "gradnja infrastrukture i stvaranje povoljnih gospodarskih preduvjeta za kvalitetan život". "Instrumenti, kojima bi se to moglo postići su stavljanje otoka na neko vrijeme u povlašteni položaj, oslobađanjem od poreza, izdavanje hipotekarnih kredita, forsiranje farmerskog tipa poljoprivredne proizvodnje i malih obiteljskih poduzeća, umjesto jednostrane orijentacije na masovni turizam, te ustroj posebnog odjela za razvoj otoka pri Agenciji za rstrukturiranje", kazao je dr. Njavro. Član središnjeg odbora HDS-a Tomislav Gospodnetić i član Izvršnog odbora podružnice HDS-a za Cres i Lošinj Cvjetko Zoranić istaknuli su da je u cilju bolje prometne povezanosti otoka s kopnom potrebno kroz odluke Ministarstva pomorstva provesti privatizaciju trajektnih linija, te omogućiti, što je u svijetu, kako su rekli, poznata praksa, otočnom stanovništvu prednost pri ukrcaju na trajekte. Oni su istaknuli i potrebu modernizacije trajekata, koji su, rečeno je, trenutno u katastrofalnom stanju, te bolje međuotočne povezanosti. Značajna sredstva za to mogla bi se, kako su kazali, nabaviti iz republičkog, te općinskih proračuna, kao i opetovanim oporezivanjem vlasnika vikendica. Član Izvršnog odbora HDS-a za Cres i Lošinj Ivo Duplančić, predstavljen kao ekspert stranke za pitanja nautičkog turizma, zauzeo se za gradnju nautičko-turističkih središta, u kojima bi se uvale, umjesto daljnje gradnje marina u njima, koristile kao sidrišta i privezišta, pri čemu bi one ekološki bile daleko zaštićenije. On je rekao da je od sadašnjih 39 marina u Hrvatskoj, s oko 11 tisuća vezova, samo njih 27 rentabilno. To je obrazložio tvrdnjom da su isplative samo one marine sa 400 i više vezova, a kako ove u Hrvatskoj u prosjeku imaju 280, rekao je Duplančić, ispada da se dvanaest prekrasnih uvala upropastilo bez ikakvog opravdanja. (Hina)vk 051435 MET jun 92

(Hina)vk

An unhandled error has occurred. Reload 🗙