PROGRAMU POVRATKA PROGNANIKA I IZBJEGLICA
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Nakon uvodnog izvješća predsjednika hrvatske
Vlade dr. Franje Gregurića o političko sigurnosnoj situaciji u Republici
Hrvatskoj, saborskim zastupnicima obratio se potpredsjednik Vlade dr. Mate
Granić, predstavljajući vladin program povratka prognanika i izbjeglica,
koji bi, kako je uvodno naglasio, zajedno s lokalnim planovima, trebao
služiti kao temelj za nacionalni program povratka prognanika i izbjeglica.
Dr. Granić je istaknuo da su ratom nametnutnim Republici Hrvatskoj
prouzročena dosad najveća razaranja u hrvatskoj povijesti, te pojasnio da
je u ratnom sukobu dosada poginulo više od 5000 ljudi od kojih je do danas
indentificirano 3.720, da se 7.940 osoba vode kao nestale, zarobljeno je
2.575 osoba, ranjeno preko 19.000, porušeno je 9 velikih bolnica, te na
desetine manjih zdravstvenih objekata.
Uporedo s masovnim razaranjima i uništavanjem objekata značajno se
povećavao i broj prognanika i izbjeglica, istaknuo je dr. Granić, dodajući
da je radi njihova prihvata i zbrinjavanja osnovano najprije 16, a kasnije
19 regionalnih ureda za izbjeglice. Prema podacima od 22. travnja 1992.,
u Hrvatskoj je registrirano više od 247.000 prognanika, rekao je dr.
Granić, navodeći da se procjenjuje kako je još oko 160.000 hrvatskih
državljana izbjeglo izvan Republike Hrvatske, tako da je broj raseljenih
osoba trenutno oko 420.000. On je naveo i podatak da je broj izbjeglica iz
drugih republika bivše Jugoslavije smještenih u Hrvatskoj, 21. travnja
iznosio preko 146.000, te da je uslijed agresije Srbije na BiH 6. svibnja
ove godine registrirano i 230.000 izbjeglica iz BiH.
Ističući da je stoga Republika Hrvatska inicirala internacionalizaciju
krize i da je to bio glavni razlog zašto je Hrvatska pozvala mirovne snage
UN dr. Granić se osvrnuo i na temeljne ciljeve operacija UNPROFOR-a, te
istaknuo da je glavni zadatak mirovne operacije UN upravo povratak
prognanika i izbjeglica u njihove domove. Govoreći o dinamici dolaska
snaga UNPROFOR-a dr. Granić je rekao da će se uspjeh njihove operacije
mjeriti prema ostvarenom sigurnom povratku prognanika i izbjeglica.
Pojašnjavajući vladin program povratka prognanika i izbjeglica dr. Granić
je istaknuo da je temeljno načelo njihova dobrovoljna odluka da se vrate u
svoje prijašnje prebivalište, te jamstvo potpune sigurnosti pružanje
nahitnije, najosnovnije pomoći u organizaciji brzog povratka. Po riječima
potpredsjednika Vlade, sve ankete govore da se između 75 i 94 posto
prognanika i izbjeglica želi brzo vratiti u svoje domove. On je pojasnio
da brzina povratka ovisi o sigurnosnim uvjetima, te stupnju razrušenosti
objekata i poticajnim mjerama. Glede sigurnosti precizirao je da je
teritorij Republike Hrvatske podijeljen na 4 sigurnosne zone. Prva
obuhvaća područja koja su potpuno sigurna i koja se nalaze pod potpunom
kontrolom hrvatskih vlasti, gdje je povratak moguć odmah. Druga su
područja u blizini linije fronte koja su pod kontrolom hrvatskih vlasti i
gdje će povratak biti moguć čim se rasporede mirovne snage UN i time
osigura trajan prekid vatre i mir. Treća su okupirana područja na koja ne
dolaze snage UNPROFOR-a i gdje će povratak biti moguć kada se prekinu ratni
sukobi, povuku okupatorske snage i izvrši asanacija terena. Četvrta su
područja na koja dolaze mirovne snage UN i gdje će povratak biti moguć kada
se prekinu ratni sukobi, povuče okupatorska armija, demilitariziraju
četničke i druge oružane skupine, uspostavi potpuna kontrola UNPROFOR-a, te
se organiziraju lokalne policijske snage prema nacionalnom sastavu
stanovništva po popisu iz 1981. Dr. Granić je rekao da će povratak na ta
tri područja ovisiti isključivo o stupnju razrušenosti i mogućnostima
adaptacije i izgradnje stambenih i infrastrukturnih objekata.
Dr. Granić se potom osvrnuo i na mjere kojima će Vlada poticati povratak
progranika i izbjeglica, navodeći da je to u prvom redu zadržavanje prava
prognanika tri mjeseca nakon povratka, što će uključivati mjesečnu novčanu
naknadu. Vlada će također, istaknuo je on, područja pod kontrolom
UNPROFOR-a i područja koja su pretprjela razaranja više od 50 posto,
proglasiti područjima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, što bi
hrvatskim državljanima omogućilo posebne, npr. carinske i porezne
olakšice, a predviđeni su i povoljni namjenski krediti za povratak i
obnovu, te izgradnju stambenih objekata i za osnivanje privatnih poduzeća.
Program povratka prognanika i izbjeglica sadrži i osnove financijskog
plana, dok će se detaljniji financijski plan kao i lokalni planovi povratka
tek razraditi, istaknuo je potpredsjednik hrvatske vlade. Naveo je da se
troškovi samog povratka procjenjuju na oko 200 milijuna USD, uz minimalne
reparacije stambenih objekata, a troškovi se procjenjuju na oko 380
milijuna USD, dok je kompletna cijena povratka i kompletna obnova stambenog
fonda procjenjena na oko 6,5 milijardi USD.
Dr. Granić je izvijestio saborske zastupnike i o zbrinjavanju izbjeglica
iz BiH u Republici Hrvatskoj. On je zaključio da je protjerivanje građana
iz BiH u Republiku Hrvatsku novi vid agresije protiv Republike Hrvatske, sa
ciljem izazivanja gospodarskog i socijalnog kolapsa Republike Hrvatske.
Upozorivši da Hrvatska bez dovoljne pomoći međunarodne zajednice ne može
zbrinuti novodolazeće izbjeglice iz BiH, dr. Granić je najavio da će se do
planiranog podizanja izbjegličkih centara u obliku šatorskih naselja sve
nove izbjeglice proslijediti prema susjednim zemljama. Upozorivši na
nedovoljnu informiranost svjetske javnosti o procesima u Republici
Hrvatskoj vezanim uz dolazak više stotina tisuća izbjeglica iz BiH, dr.
Granić je kazao da bi Ministarstvo informiranja i Ministarstvo inozemnih
poslova trebali detaljno i pravovremeno izvješćivati svjetsku javnost.
Stav Republike Hrvatske je da je izrazito veliki humanitarni problem
izbjeglica nemoguće riješiti bez političkog i diplomatskog pritiska na
Srbiju od međunarodne zajednice, rekao je dr. Granić. On je najavio da
Vlada Republike Hrvatske namjerava organizirati krajem svibnja u Zagrebu
veliku međunarodnu konferenciju o problemu prognanika i izbjeglica u
Republici Hrvatskoj, kako bi se ponovno uputio apel za humanitarnu i
financijsku pomoć međunarodne zajednice.
Dr. Granić je iznio podatak da Republika Hrvatska mjesečno izdvaja preko
20 milijuna DEM za smještaj izbjeglica iz BiH što zajedno sa troškovima
smještaja hrvatskih prognanika iznosi oko 80 milijuna DEM mjesečno.
Ocijenivši da su mogućnosti Republike Hrvatske za daljnje zbrinjavanje
izbjeglica iscrpljene, dr. Granić je izvjestio da su zato poduzete brojne
aktivnosti na međunarodnom planu, kako bi se svjetska javnost o tome
informirala, a pozvane su i međunarodne organizacije i prijateljske države
na hitno upućivanje humanitarne pomoći.
Nakon iscrpnog izvješća dr. Granića, koncepciju i osnove za donošenje
programa obnove Republike Hrvatske ukratko je obrazložio ministar obnove
Slavko Degoricija, naglasivši da je to tek prva faza programa, što je
zapravo temelj za izradu potpunog i temeljnog programa obnove.
Izvijestivši da će Vladi Republike Hrvatske biti predloženo da izradi
zakone o financiranju obnove i o osnivanju Hrvatske banke za obnovu i
razvoj, ministar Degoricija je istaknuo da je u obnovu potrebno uključiti
hrvatske iseljenike u inozemstvu, ali ne kao donatore, već kao ulagače. On
je izvijestio da su već upućene poslanice svim prijateljskim zemljama i
različitim organizacijama da se uključe u financiranje obnove.
Saborsko zasjedanje nastavljeno je raspravom o izvješćima dr. Gregurića,
dr. Granića i ministra obnove Slavka Degoricije.
(Hina) mn
071539 MET may 92
(Hina) mn