BONN, 3. ožujka (AFP/Hina) - Baltičko more nalazi se na rubu života.
Industrijski otpaci, iskorištene vode, gnojiva, kompost .... otpaci 71
milijuna stanvonika, od kojih dvije trećine žive na istoku, svakodnevno
zagađuju more površine 400.000 četvornih kilometara.
"Cijeli je svijet svjestan težine situacije. Iako je bilo puno sastanaka
i dogovora, nište konkretno nije učinjeno, sva zbog oskudice novca na
istoku zemlje", rekla je Karsten Sach, stručnjak u njemačkom ministarstvu
za okoliš.
Sedamnaest godina nakon potpisivanja Helsinške konvencije o zaštiti
Baltika, prvi će se puta nešto konkretno učiniti. Svjetska banka, Europska
banka za obnovu i razvoj te druge poznate banke dodijeliti će kredite koji
će omogućiti da se do 1995. godine zagađivanje Baltika upola smanji.
Za to je došao krajnji trenutak jer Baltičko se more gasi. To duboko
more slabo je slano i siromašno kisikom. Dok se voda mora na
sjeveru potpuno obnovi za tri godine, Baltičkom je moru za taj proces
potrebo trideset godina.
Hraneći se "gnojivom", alge i planktoni prekomjerno bujaju, pa dolazi do
ekološke hipertrofije mora. Profesor Hansen je naglasio kako se već mogu
uočiti mrtve zone, bez kisika i bez života.
U Bonnu se nazire optimizam u rješavanju problema. Međutim, poljski
stručnjaci smatraju da je nemoguće smanjiti zagađenje za 50 posto i
zabrinuti su budućom industrijalizacijom u zemljama bivšeg Istočnog bloka.
Wolf Wichmann iz organizacije "Greenpeace" u Hamburgu naglasio je kako se
problem ne može riještit tako da se postave stanice za čiščenje, nego
izgradnjom industrija koje manje zagađuju.
(Hina) sj
031135 MET mar 92
(Hina) sj