Nadnaslov: Nakon 50 godina otvoren prvi njemački memorijal Holokausta
Naslov: Nikada zaboraviti
Podnaslov: 20. siječnja 1942. u jednoj kući na obalama jezera
Wannsee usvojena je odluka o deportiranju i ubijanju Židova.
Pedeset godina kasnije u njoj se otvara memorijalni muzej
Piše: Frederic BICHON, AFP
BERLIN - "Kako bi se u praksi postiglo konačno rješenje, Europa mora biti
pročešljana od Zapada do Istoka".
Iza birokratskog rječnika nacističkih funkcionara koji su se 20. siječnja
1942. sastali na doručku u jednoj građanskoj kući na obalama jezera
Wannsee, pored Berlina, krije se najmonstruozniji projekt što ga je ljudski
mozak ikada začeo: uništenje 11 milijuna europskih Židova.
Pedeset godina kasnije, Savezna republika Njemačka spomenut će se
"konferencije Wannsee" otvaranjem prvog njemačkog memorijala u spomen šest
milijuna židovskih žrtava. I to u istoj onoj kući gdje je usvojena odluka
o njihovu deportiranju i uništenju.
To mora biti "bedem protiv zaborava i povratka", komentirao je predsjednik
Centralnog vijeća Židova u Njemačkoj, Heinz Galinski.
Ne želimo razviti "osjećaj krivnje", već raditi na tome da "spriječimo
povratak diktatorskih vlasti", pojasnio je sa svoje strane povjesničar
Gerhard Schoenberner, upravitelj muzeja.
Međunaslov: 50 godina oporih diskusija
Tako kasno otvaranje muzeja uslijedilo je nakon mnogih godina oporih
diskusija između zajednice njemačkih Židova, koja danas broji 30.000 osoba
prema 500.000 prije rata, i vlade zapadnog Berlina, koje su pokazivale
dvojakost odnosa između dviju zajednica.
Prema ispitivanju što ga je u ponedjeljak objavio časopis Der Spiegel,
jedna trećina Nijemaca ocijenjuje da su Židovi suodgovorni za njihovo
proganjanje, a 44 posto stanovnika drži da je Hitlerov režim imao i dobrih
strana.
U isto vrijeme, Njemačka je odlučila bez ograničenja otvoriti vrata
Židovima bivšeg Sovjetskog Saveza, iako je 1991. morala odgovoriti na
250.000 zahtjeva za azil.
Od rata naovamo, vila u kojoj je došlo do zlokobne odluke proživjela je
različite sudbine: spavaonica za sovjetske mornare, rekreacioni centar za
američke vojnike ili zabavni centar za male Berlinčane.
"Možda bismo trebali izravno biti pogođeni" Holokaustom pa da osjetimo svu
važnost tog memorijala, priznaje Galinski, koji je sam preživio
koncentracioni logor Auschwitz.
"Konferencija Wannsee" bila je kruna procesa što je u lipnju 1933.
otpočeo u Njemačkoj prvim eugeničkim zakonima prema kojima su se svi
mentalni bolesnici morali podvrći sterilizaciji.
Međunaslov: Stravična minucioznost plana
Tog 20. siječnja 1942, u nepuna dva sata predstavnici vlade, ministarstva
unutrašnjih poslova, Gestapoa (tajna policija trećeg Reicha), okupljeni oko
zapovjednika SS-a Reinharda Heydricha zacrtali su smjernice plana, "u ime
Fuehrera" Adolfa Hitlera, kako se saznaje iz zapisnika u kojemu je do
pojedinosti opisan tijek sastanka.
Adolf Eichmann, kojeg će Izraelci objesiti 1962, vratio se nakon sastanka
u svoj ured za židovska pitanja u Gestapou kako bi praktično otpočeo
operaciju: prijevozna sredstva, tehnike ubijanja, cijena, mogući profiti;
preciznost, pedanterija i iscrpnost pojedinosti i dan danas iznenađuju.
No možda još uvijek nije sve otkriveno: britanski povjesničar David Irving
nedavno je Saveznim njemačkim arhivima u Koblentzu predao rukopis od 600
stranica što bi mogli biti Eichmannovi memoari. Prema Irvingu, ti memoari
koji se pripisuju Eichmannu idu za tim da dokažu kako je izravno Hitler
naredio Holokaust.
Stalna izložba koja se otvara u nedjelju suzdržanim tonom pripovijeda
tužni put europskih Židova, od društvenog izopćenja pa do ubijanja.
"Značenje samog prostora i samrtna težina situacije nametnuli su krajnje
štur prikaz", objasnio je Schoenberner. "Izbjegavali smo svako
spektakularno predočavanje", dodao je on.
(Hina) fp
192201 MET jan 92
(Hina) fp