LJUBLJANA, 9. travnja (Hina) - U Sloveniji se i dalje nastavlja stagnacija
proizvodnje a istodobno se smanjuje i izvoz. Uz to, sve su veće razlike u
pogledima na prioritete u tekućoj ekonomskoj politici. Dok vlada i tzv.
"monetaristička skupina", na čelu s Bankom Slovenije zagovaraju politiku
stabilnosti tolara i zadržavanja inflacije, koja bi se mogla, prema njihovu
mišljenju, pretvoriti u hiperinflaciju, Gospodarska komora Slovenije
zagovara ofanzivniju ekonomsku politiku, koja bi poslije pada gospodarskih
aktivnosti, ipak, omogućila oživljavanje slovenskog gospodarstva. Ima i
onih koji smatraju da bi i po cijenu nešto veće inflacije, valjalo brzo
uspostaviti politiku poticanja veće proizvodnje.
Jedan od najpoznatijih slovenskih ekonomista Veljko Bole upozorava,
međutim, da je za Sloveniju sada najznačajnije restrukturiranje gospodarstva
a ne njegov rast.
Proizvodnja u Sloveniji u prva dva mjeseca ove godine bila je 38,3 posto
niža od prosjeka 1985. i 30 posto niža nego u 1990. godini. U veljači su
pogoršana kretanja uvoza i izvoza. Vrijednost slovenskog izvoza iznosila
je 450 milijuna dolara, što predstavlja 78,3 posto izvoza u prošlogodišnjoj
veljači. Uvoz u Sloveniju iznosio je 470 milijuna dolara, što je 1,2
posto više nego u veljači prošle godine.
Ekonomisti i političari, koji se zauzimaju za nastavak politike
zadržavanja inflacije, upozoravaju da slovenska inflacija sada iznosi
između 20 i 30 posto na godinu, što je, prema njihovu mišljenju, za
europske prilike, još uvijek relativno visoko. Oni upozoravaju da bi se
proizvodnja mogla povećavati jedino kao rezultat smanjivanja proizvodnih
troškova i troškova države. A upravo troškovi države, prema prijedlogu
proračuna za ovu godinu, i dalje se povećavaju. Dok je 1991. za
proračunsku i za javnu potrošnju prosječno izdvajano 12.000 njemačkih
maraka po zaposlenom, ove godine se za to predviđa 18.000 maraka po
zaposlenom.
(Hina) ds
091326 MET apr 93
(Hina) ds