ZAGREB, 9. travnja (Hina) - "S obzirom na to da u Hrvatsku trenutno stižu
vrlo male količine humanitarne pomoći, držim da je pojačanje njezina
priljeva dobar način da se pomogne Hrvatskoj. Začuđuje nesrazmjer između,
primjerice, količina humanitarne pomoći koje su stizale nakon drugoga
svjetskog rata i onih koje pristižu danas. Taj nesrazmjer svjedoči o
nedostatku razumijevanja za Hrvatsku, i mi smo apelirali na međunarodnu
zajednicu. Oklijevanje u tome bilo bi znak da se ne želi pomoći", izjavio
je za Hinu glavni tajnik Hrvatskoga Crvenog križa dr. Nenad Javornik
predstavljajući tu humanitarnu udrugu.
"Političkih razloga za smanjeni dotok pomoći vjerojatno ima, i u svakom ih
slučaju valja ukloniti. Zato svijetu treba još više pokazivati istinu, jer
je to jedini način da međunarodna zajednica zaista shvati o čemu se radi",
kazao je Javornik i dodao kako je Hrvatski Crveni križ tijekom cijeloga
rata o svim kršenjima humanitarnog prava, napadima na sanitetska vozila,
bolnice, o povredi znaka Crvenog križa, kršenju konvencija o ljudskim
pravima, napadima na civile i osoblje Crvenoga križa izvještavao
inozemstvo. Apeli su razaslani na oko tisuću adresa.
"Hrvatski Crveni križ ovoga trenutka na razne načine potpomaže 701 tisuću
ljudi. Pomoć se svakoj općini raspodjeljuje iz pet glavnih opskrbnih
centara u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Dubrovniku i Splitu", podsjetio je
Javornik i dodao kako je u tu svrhu napravljen kompjutorski program, jedan
od najkvalitetnijih u Europi, koji kontrolira skladišta HCK-a, a sada se
povezuje u jedinstvenu mrežu za cijelu Hrvatsku. "Takav način rada je
iznenađenje za naše partnere koji su dosada radili u zemljama Azije i
Afrike, gdje ne postoje uvjeti jedne srednjoeuropske zemlje. To dokazuje
da smo se vrlo brzo prestrukturirali i radimo djelotvorno, za što smo
dobili i priznanje, a to je izuzetna podrška mladom nacionalnom društvu."
Višestruka uloga Hrvatskoga Crvenog križa u ublažavanju posljedica srpske
agresije na Hrvatsku ogleda se, osim u prikupljanju humanitarne pomoći,
dobrovoljnom davalaštvu krvi i mnoštvu drugih djelatnosti, i u službi
traženja nestalih. "Izmijenili smo stotine tisuća obiteljskih poruka,
središnjoj agenciji u Ženevi i Vijeću za ljudska prava UN poslali više od
14 tisuća predmeta za traženje nestalih osoba. Jednim dijelom smo i
uspjeli. Osobito je važno javiti ljudima što je s njihovim bližnjima.
Služba je djelatnicima iznimno teška i emocionalno opterećujuća, jer ljudi
očekuju više nego Hrvatski Crveni križ može, i ponekad bivaju razočarani.
No valja znati da Crveni križ radi isključivo na osnovi humanitarnog prava
i međunarodno prihvaćenih konvencija, nema mogućnosti ikoga na išta
prisiliti, a za učinkovit rad potrebna je spremnost obje sukobljene
strane", kazao je Javornik.
"Vrlo se teško maknuti sa sadašnjeg broja od 13.788 nestalih.
Informacije su vrlo šture, praktično nikakve. Pomake očekujemo ako druga
strana pokaže zainteresiranost. Nadamo se da će prestankom sukoba jedan
broj tih slučajeva biti riješen, ali zasad je teško biti optimist. Preko
naših tajnika u graničnim područjima pokušavamo ponešto saznati, ali ide
više nego teško".
Upitan o ulozi njegove organizacije u dokazivanju istine o masakrima u
istočnoj Slavoniji, Javornik je rekao kako Hrvatski Crveni križ ne može
doći na to područje, ali da su informacije koje je prikupio djelomice izvor
za utvrđivanje istine kako na Ovčari, tako i drugdje.
Govoreći o drugim akcijama Hrvatskoga Crvenog križa, Javornik je istaknuo
dobrovoljno davanje krvi, rekavši kako se stanovništvo više nego spremno
odazvalo na apele te da je Hrvatska zahvaljujući svojim dobrovoljnim
davateljima uspjela riješiti potrebe zdravstva u ratu. Dodao je, među
ostalim, zbrinjavanje vojnih i civilnih invalida rata, te suradnju s
Međunarodnom federacijom Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca na programu
osmišljavanja života prognanika i izbjeglica i priprema za njihov povratak.
Taj se program već provodi, i oko 1. svibnja bi trebao doživjeti puni
zamah, kazao je Javornik.
Glavni tajnik HCK-a podsjetio je također na osnutak i organizaciju udruge,
kazavši da tradicija seže u 1878. godinu, kada je Hrvatska dobila Crveni
križ u okviru Crvenoga križa Habsburške Monarhije te da je od 11. 10.
1991. godine samostalno nacionalno društvo koje se odmah uključilo u
sustav pomoći hrvatskom pučanstvu.
U HCK-u djeluje oko 460 profesionalaca u 115 područno-općinskih
organizacija. Oni su koordinirajuća jezgra obimnoga rada HCK-a, a Javornik
procjenjuje da je u Hrvatskoj trenutno na tom poslu aktivno oko 200 tisuća
ljudi. "Hrvatski narod radom u humanitarnim organizacijama pomaže sam
sebi", kazao je.
Primitak Hrvatskoga Crvenog križa u Međunarodnu organizaciju Crvenoga
križa formalno sprečava konvencija koja brani primanje novih članova za
ratnih vremena, objasnio je Javornik, ali i dodao kako HCK s njima sasvim
ravnopravno surađuje, što dokazuje i nazočnost Međunarodnoga komiteta
Crvenoga križa i Međunarodne federacije Crvenoga križa i Crvenoga
polumjeseca u Hrvatskoj.
(Hina) žb
091647 MET apr 93
(Hina) žb