Nadnaslov:Bosna tuži Jugoslaviju pred svjetskim sudom
Naslov: Bosna na Međunarodnom sudu pravde
Podnaslov:Od suda se zahtijeva odluka da tzv. Jugoslavija odmah prestane s
ubijanjem i etničkim čišćenjem, a Bosni da se odobri pravo na
vojnu pomoć, no javljaju se problemi formalno-pravne prirode
Piše: Andrew KELLY,Reuter
DEN HAAG - U očajničkom nastojanju da njezina stradanja ostanu u žiži
pozornosti svjetske javnosti Bosna će ovih dana optužiti tzv. državu
Jugoslaviju za genocid i druge ratne zločine na saslušanjima pred
Međunarodnim sudom pravde.
Bosna je od suda zatražila da donese hitnu odluku koja bi tzv.
Jugoslaviji, sastavljenoj od Srbije i Crne Gore, naredila da odmah prestane
s ubijanjem, uništavanjem gradova i sela i etničkim čišćenjem.
Od suda je također zatražila da joj odobri pravo na traženje vojne pomoći
od drugih zemalja.
"Jugoslavija ...je ubila, usmrtila, ranila, silovala, opljačkala, mučila,
otela, bespravno zatvarala i iskorijenjivala građane Bosne i Hercegovine a
s time i dalje nastavlja", piše u bosanskoj optužbi.
"Najvažnija svrha ovog zahtjeva jest da se spriječi daljnji gubitak
ljudskih života", stoji nadalje u molbi.
Pravni stručnjaci tvrde kako Bosna nastoji iskoristiti svoj slučaj na sudu
UN-a ne bi li izvršila pritisak na međunarodnu zajednicu od koje traži
pomoć te kaznila Srbiju kao i njezina saveznika Crnu Goru zbog navodnih
kršenja međunarodnog prava.
"Osim postojećeg pravnog aspekta mislim da je ovaj slučaj zasigurno dio
bosanske diplomatske strategije", izjavio je Terry Gill, stručnjak za
međunarodno pravo sa Sveučilišta Utrecht.
"Sud je u ovo uvučen kao sredstvo kojim će se istaći ne samo tvrdnja Bosne
da su ovi zločini počinjeni već i to da oni imaju pravo dobiti pomoć",
navodi.
Saslušanja dolaze u presudnom trenutku međunarodnih diplomatskih
nastojanja oko zaključivanja sporazuma za predloženi mirovni plan kojim bi
se trebao okončati jednogodišnji građanski rat u Bosni. Prema tom planu
Bosna bi bila podijeljena na deset poluautonomnih provincija, od kojih bi
Muslimanima pripale četiri, Srbima tri, Hrvatima dvije, dok bi jedna od
njih bila miješana.
Bosanski Muslimani i Hrvati prihvatili su plan, dok su ga Srbi odbacili
jer bi morali vratiti teritorije koje sada drže.
Međunaslov: Može li tzv.Jugoslavija pred sud?
Međunarodni sud pravde ustanovljen je 1945. godine kao glavno pravno
tijelo UN-a kojemu je svrha riješavanje sporova između država prema
zakonima međunarodnog prava. Ova institucija vrši funkciju svjetskog suda,
a njezine odluke konačno sprovodi Vijeće sigurnosti.
U slučaju hitnih postupaka kakav je zatražila Bosna sud svoju odluku
obično donosi za nekoliko tjedana, iako bi donošenje konačne presude glede
svih aspekata slučaja moglo potrajati i nekoliko godina.
Gill tvrdi kako slučaj Bosne nailazi na nekoliko prepreka uključujući i
činjenicu da je Jugoslavija prošle godine isključena iz Generalne skupštine
UN-a, pa nije jasno može li se pojaviti pred sudom te organizacije.
Samo se članice UN-a i zemlje koje dobiju posebno dopuštenje Vijeća
sigurnosti mogu pojaviti pred sudom.
"Ukoliko se odluče na suđenje i ustvrde da se Jugoslavija pred sudom UN-a
može pojaviti, morat će to izvesti tako da ne budu u kontradikciji s
Generalnom skupštinom", tvrdi Gill.
Pa ako Bosna i uspije riješiti prepreke u svezi s pojavljivanjem
Jugoslavije pred sudom, još uvijek će biti suočena s problemom dokazivanja
veze između vlasti u Srbiji i milicija bosanskih Srba optuženih za vršenja
zlodjela.
Postupci u Den Haagu na kojima će se suditi pojedincima za ratne zločine
u bivšoj Jugoslaviji mogli bi olakšati posao suda UN-a.
"Ukoliko sud zaključi da je konvencija o genocidu prekršena a Jugoslavija
za to odgovorna, zasigurno će mu posao biti olakšan", izjavio je Gill.
(Hina) br
021956 MET apr 93
(Hina) br