Nadnaslov:Budući važni sudionici svjetske ekonomske scene
Naslov: Konkurentska tržišta u razvoju
Podnaslov:U izviješću Svjetskog gospodarskog foruma i IMD-a navodi se kako
unatoč svim problemima tržišta gospodarstava u razvoju
predstavljaju velike konkurentske potencijale, u čemu predvodi Kina
Piše: Robert EVANS, Reuter
ŽENEVA - Tržišta gospodarstva zemalja u razvoju, zemalja kao što su Kina i
Indija te ona bivših komunističkih zemalja Europe, pokazuju znakove da bi
mogla prerasti u važne sudionike svjetske ekonomske scene. To se navodi u
međunarodnom izviješću Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum)
sa sjedištem u Ženevi kao i Međunarodnog instituta za razvoj managementa
(International Institute for Management Development -IMD) iz Lausanna
objavljenom prošlog tjedna. U izviješću nadalje stoji kako su gospodarska
dostignuća te poslovna sigurnost dovele Kinu znatno ispred Indije i Rusije,
ostala dva mega tržišta u smislu konkurentske snage.
"Unatoč svim postojećim problemima, tržišta gospodarstava u razvoju
uživaju velike konkurentske potencijale... te ih se mora smatrati budućim
značajnim trgovinskim partnerima", stoji u izviješću temeljenom na
službenim statističkim podacima te ispitivanjima mnijenja poslovnog svijeta
u dvadeset zemalja.
Oba spomenuta tijela tvrde kako je u navedenom dokumentu od 350 stranica
prvi put načinjen pokušaj uspoređivanja novih gospodarskih tržišta širom
svijeta, u nestalnom okruženju u kojem se brojne zemlje još uvijek bore ne
bi li se izvukle iz luđačke košulje koju im je nametnula vladina kontrola.
U izviješću je konkurentnost definirana kao "sadašnji i budući potencijal
za stvaranje gospodarskog tržišta, potencijal za agresivno natjecanje na
međunarodnom tržištu kao i stvaranje povoljne klime za ulaganja."
Unutar druge skupine gospodarstava u razvoju studija navodi Poljsku,
Češku, Slovačku i Mađarsku koje je znatno bolje plasirane od Rumunjske,
Ukrajine, Kazakstana, Bjelorusije, Bugarske i Uzbekistana u smislu
konkurentskog potencijala.
Na čelu druge skupine manjih država navedene su Slovenija i Hrvatska, a
slijede Estonija, Litva, Moldavija, Makedonija, Kirgistan i Armenija.
U studiji se također navodi da se Kina nalazi ispred Rusije i Indije glede
"indeksa prijelaza", opsega u kojem su države uspjele prijeći na tržišni
sustav.
Međunaslov: Poduzetnički dinamizam
Navodi se da su indeksi bazirani na statističkim podacima kao i
istraživanjima koja su izvršena glede opsega formiranja institucija
slobodnog tržišta kao što su financijska tržišta, zakoni o sklapanju
ugovora i određivanje cijena na temelju ponude i potražnje.
Na tom području u vodstvu druge skupine nalaze se bivša Češkoslovačka,
Mađarska i Poljska, dok su su u trećoj skupini na čelu Slovenija i Litva;
Hrvatska i Armanija nalaze se neznatno iza njih.
U studiji se navodi da su dvije trećine procjena izvršene na osnovu
statističkih podataka, za koje se tvrdi da su sada u bivšim komunističkim
zemljama prilično vjerodostojni. Preostale procjene izvršene su na osnovu
lokalnih poslovnih podataka dobivenih posebnim istraživanjima.
Istraživanje je također pokazalo stupanj povjerenja koji poslovni ljudi
imaju u gospodarstvo svojih zemalja, socijalnu i političku klimu, te
stupanj vjere koju imaju u njen budući razvoj.
Takvo povjerenje pokazalo se jakim u Kini i Indiji, što nije slučaj i u
Rusiji.
Profesor na IMD-u Jurij Bošik u izviješću navodi da je jedan od
najpovoljnijih čimbenika u mnogim zemljama, uključujući Poljsku, Mađarsku I
Sloveniju, poduzetnički dinamizam. U kineskom gradu Šangaju svakih se
jedanaest minuta osniva nova tvrtka.
Bošik tvrdi da novi pragmatizam koji se javlja slijedi nakon razdoblja
prvotne privlačnosti "šok terapije" uzrokovane prelaskom iz
centralno-planskih gospodarstava u sustav slobodnog tržišta nakon kolapsa
komunizma u istočnoj Europi i bivšem SSSR-u.
(Hina) br
291907 MET mar 93
(Hina) br