DEKLARACIJE O HRVATSKOM KNJIŽEVNOM JEZIKU
ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - "Za sve nevolje koje je hrvatski narod prošao
u posljednjih sedamdeset godina nisu nam u svemu krivi samo Srbi, nego smo
dobar dio svojim nevoljama krivi i sami", izjavio je danas za Hinu akademik
i predsjednik Jezičnog povjerenstva Matice hrvatske dr. Stjepan Babić, u
povodu 26. obljetnice Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku.
Zbog toga, nastavio je, valja reći da su za popuštanje unitarističkim
nasrtajima na hrvatski jezik i nevolje koje su iz toga proizlazile krivi
djelomice i Hrvati jer, dodao je, iako je otpor unitarističkim nasrtajima
bio žestok, on nije uvijek bio onako odlučan kakav bi trebao biti. Kadšto
se popuštalo u dobroj vjeri da će se time zadovoljiti srpski apetiti i da
oni neće ići do kraja, ustvrdio je dr. Babić, dodavši da je "tek rat
otvorio oči i posljednjem razboritu i dobronamjernu Hrvatu da vidi s kakvim
smo mi zlodusima živjeli".
Govoreći o vremenu kad se izrađivala i potpisivala Deklaracija, akademik
Babić je istaknuo da su se hrvatskim kulturnim radnicima i jezikoslovcima
oči do kraja otvorile prije dvadeset šest godina. Oni su u Matici
hrvatskoj nakon obilja popuštanja, koje je dosegnulo svoj vrhunac u izradbi
i tiskanju zajedničkoga Pravopisa hrvatskosrpskoga/srpskohrvatskoga
književnog jezika i prvih dviju knjiga R(j)ečnika
hrvatskosrpskoga/srpskohrvatskoga književnog jezika, jasno pokazali na kako
smo se niske grane spustili i kamo Srbi ciljaju na jezičnom području,
podsjetio je dr. Babić, rekavši: "Kad smo to spoznali, u Matici su
hrvatskoj Deklaracijom rekli odlučno NE!"
Babić kaže da je Deklaracija "međaš" u jezičnoj politici i politici
posebno te da je ona formalno bila samo dopis Saveznoj skupštini da se
promijeni jezična formulacija u Ustavu SFRJ, "a ipak su", navodi Babić,
"protivnici hrvatskog jezika i hrvatske ravnopravnosti shvatili što taj
dopis zapravo znači i zato su pokrenuli u političkome životu komunističke
Jugoslavije besprimjernu hajku".
"Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika" počela se
potpisivati 13. ožujka, a objavljena je u Telegramu 17. ožujka 1967. U
tom razdoblju od 1991. održavaju se Dani hrvatskoga jezika, koji su
posvećeni jezičnoj kulturi, boljem poznavanju i povijesti hrvatskoga
književnog jezika.
Deklaraciju je izradilo povjerenstvo koje je imenovao Upravni odbor
Matice hrvatske, i ona je zajedničko djelo više autora. Kad je objavljena,
počinju žestoki napadi na njezine poticatelje i potpisnike koji su zatim
kažnjeni i isključeni iz Saveza komunista. To su Ljudevit Jonke, Miroslav
Brandt, Ivo Frangeš, Dalibor Brozović, Petar Šegedin, Jakša Ravlić, Slavko
Mihalić, Duško Car, Vojislav Kuzmanović, Branko Hećimović i Zvonimir
Komarica, a Miroslav Krleža je sam podnio ostavku na članstvo u Centralnom
komitetu SKH.
(Hina) žb
161007 MET mar 93
(Hina) žb