Nadnaslov:Desnica bi mogla pooštriti europsku politiku Francuske
Naslov: Zaoštrenje odnosa Francuska-Europa?
Podnaslov:Dva glavna razloga mogućih sukoba po očekivanom dolasku desnice
na vlast mogli bi biti pregovori o GATT-u i politika Zajednice
na planu poljoprivrede
Piše: Noel COURTAIGNE, AFP
PARIZ - Tjedan dana prije općih izbora u Francuskoj analitičari
procjenjuju da bi očekivani dolazak desnice na vlast mogao pooštriti
europsku politiku Francuske, što bi moglo prouzročiti nove trzavice u
okrilju Europske ekonomske zajednice.
Dva glavna moguća razloga sukoba Francuske sa svojim europskim partnerima
su pregovori o GATT-u (Opći sporazum o carinskim i trgovačkim tarifama)
te zajednička politika u području poljoprivrede (PAC).
Prvi ispit očekuje francusku vladu 5. travnja u Bruxellesu kada će vijeće
europskih ministara podvrći razmatranju dio sporazuma GATT-a na planu
poljoprivrede, kojeg su u studenom potpisali Europljani i Amerikanci.
Socijalistička vlada zaprijetila je da će se vetom suprostaviti tom planu
koji propisuje proizvodnju uljnih biljaka u Europi, zakljujučujući da je
"sporazum GATT-a globalan i nema govora o ustupcima ili dogovorima
komad po komad".
Nema sumnje da će vlada desnice, koja će po svim izgledima preuzeti
štafetu nakon izbora od 21. do 28. ožujka, po tom pitanju slijediti istu
politiku.
Bivši premijer Jacques Chirac, predsjednik RPR (neodegolisti), uvjeravao je u
više navrata kako sporazum koji je zaključila Komisija u Bruxellesu
smatra "ništavnim" i "ni po čemu zanimljivim za Francusku".
Tvrdokornost Francuske već je izazvala oštar odgovor, vrlo neuobičajen za
Njemačku koja smatra da "se EZ nije u stanju upustiti u trgovinski rat s
Sjedinjenim Državama". Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel je
osudio stav Francuske "koji je dosegao granice podnošljivog".
Odnosi među dva temeljna stupa europskog zdanja čine se do te mjere
napetim da je glavni tajnik RPR Alain Juppe ocijenio da će "slijedeća vlada
morati uspostaviti klimu povjerenja s Njemačkom".
Međunaslov: Sukob na relaciji vlada-Mitterrand?
Za Gerarda Longueta, predsjednika republikanske (liberalne) stranke, "uvjeti
francusko-njemačke suradnje" predstavljaju "ispit istine" za vladu
desnice.
Ali leaderi desnice već su programirali jedno drugo suočavanje sa svojim
partnerima zahtijevajući "preispitivanje" reforme PAC-a ( zajedničke
politike u poljoprivredi) kojeg su u svibnju prihvatila Dvanaestorica.
Razlog tome je, prema riječima bivšeg predsjednika Valery Giscard
d'Estainga, predsjednika UDF (liberalna desnica), "loše usklađivanje
stajališta i interesa francuskih poljoprivrednika s onim europskima".
Taj zahtjev mogao bi naići na otpor predsjednika Francois Mitterranda i
izavati unutrašnju krizu u Francuskoj. Desnica je umnožila upozorenja
predsjedniku Republike, zahtjevajući da je pusti vladati "bez kompromisa i
bruke", ne prihvaćajući "nikakve zapreke u svom djelovanju".
Ali predsjednik, sklon reformi PAC-a kao "sredstvu zaštite francuske
poljoprevrede", podsjetio je na svoju "institucionalnu nadmoć u stvarima
vanjske politike" pa tako i europske.
Štoviše, Francuska riskira da se susretne s poteškoćama u ulozi pokretača
europskog ujedinjenja koju je uvijek željela igrati. Duboke
podjele desnice po tom pitanju očituju se u rezultatu referenduma o
sporazumu u Maastrichtu održanom u rujnu: većina birača RPR koje vodi
poslanik Philippe Seguin glasovala je -protiv-, dok je većina onih iz UDF
glasovali -za-.
Ta podjela može se još produbiti tijekom europskih izbora 1994. godine
"između onih koji su za jednu saveznu Europu i onih koji su za Europu naroda",
proriče poslanik RPR Bernard Debre, koji se i sam protivi sporazumu o
Europskoj zajednici.
(Hina) br
161958 MET mar 93
(Hina) br