ZAGREB, 3. ožujka (Hina)
RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW
Program na srpskom jeziku
Pregled tiska
"Berliner Zeitung" piše da su za vrijeme Bushove administracije iz
Washingtona povremeno upućivani oštri prosvjedi Jugoslaviji, ali u načelu
nije bilo pretjeranog interesa za tamošnja zbivanja. Balkansko ratište
smatrano je europskim problemom, koji samo marginalno dotiče američke
interese. Ni u kom slučaju Bush nije želio da se SAD tamo angažiraju. On
je bio fiksiran za Bliski i Srednji istok. Očito se s predsjednikom
Clintonom to promijenilo.
"Freie Presse" piše da su Amerikanci očito sasvim svjesno, u mjeri u kojoj
to tehničke mogućnosti dopuštaju, dio pomoći spustili i na srpsko područje.
S moralnog stajališta to može izgledati krajnje nepravedno, ali taktički to
je mudro, jer kako inače spriječiti da se rat za teritorije ne pretvori u
svakodnevnu borbu za preživljavanje i pakete pomoći. Lako se može
zamisliti reakcija onih koji drže obruč, ako na primjer u Goražde počnu
padobranima stizati tone hrane. Oni to ne bi dugo samo promatrali.
"Franken Post" piše da se nitko ne može nadati da će građanski rat u
Jugoslaviji prerasti u međunarodni sukob, ali ako mnogobrojni govori i
zahtjevi da se zaustavi ubijanje na Balkanu, zajedno s užasnim pratećim
pojavama nisu samo fraze, tada može pomoći samo jedno, da se poveća
pritisak na Srbe, tako da i za njih jedina alternativa budu ozbiljni
pregovori. Rijetko kada je neuspjeh diplomacije bio tako spektakularan.
Europa je zatajila, UN su ispali tigar od papira. Nitko nije bio u stanju
da se uspješno suprotstavi srpskoj politici protjerivanja i istrebljivanja.
Sada se sve nade polažu u američkog Predsjednika.
"Neues Deutschland" komentira da ako je zahvaljujući paketima od sigurne
smrti spašeno samo 100 ljudi, akcija zaslužuje da bude nazvana
humanitarnom. Za one koji su ugroženi to može značiti da svijet ne
promatra nemoćno njihov jad, za političare da još nisu iscrpljene sve
mogućnosti, osim vojne intervencije. Možda se i osnovni razlog za američku
akciju krije u njenom simboličnom značenju. Nitko ozbiljno ne misli da se
bacanjem paketa stanje može bitno promijeniti, sve dok oružje ne zašuti.
List "Le Quotidien de Paris" piše da između hrabrih obećanja i odluka
realne politike, Billu Clintonu preostaju samo medijska galama i
gestikulacija, jer o tome je riječ u akciji bacanja pomoći iznad istočne
Bosne. Operacija koja je počela u ponedjeljak sliči na reklamni pothvat
koji koristi samo Bijeloj kući. Prvenstveni cilj predsjednika nije bila
efikasnost, a piloti kojima je povjeren prijevoz, čisto simbolične
humanitarne pomoći, nisu smjeli ući ni u kakav rizik. Što znači bacanje 21
tone pomoći, to je tovar jednog kamiona, čak ako slijedi još paketa,
usporedbi s prosjekom od tisuću tona koje plave kacige svakodnevno prevoze
u Sarajevo, ulazeći u sasvim drugačiji rizik.
Madridski "El Mundo" komentira da ako Clinton želi pripremiti teren za
ograničenu vojnu intervenciju protiv srpskih agresora na Bosnu, a ta
hipoteza dobiva sve više na težini, onda bi to trebao reći i što prije se
dogovoriti s Rusijom i zapadnim saveznicima.
Već osam dana srpski brodovi drže pod blokadom riječni promet na Dunavu
prema Rumunjskoj. O tome izvješćuje dopisnik radio-postaje iz Bukurešta
Joachim Sonnenberg.
"Već osam dana traje na Dunavu kontraembargo zaveden od strane Srba, koji
je daleko širih razmjera, a svakako i uspješniji od embarga koji je Vijeće
sigurnosti proglasilo protiv ostatka Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne
Gore. Srpski lađari su ispod rumunjske prevodnice na Đerdapu II usidrili
12 riječnih brodova i tegljača, i tako ih povezali da je plovni put potpuno
zapriječen. Otkako je Rumunjska prije četiri tjedna zatvorila svoju
prevodnicu za jugoslavenske brodove sa strateškim materijalom, spor u tome
području ne prestaje. Budući da prevodnica na srpskoj strani ne
funkcionira, čitav brodski promet odvija se kroz rumunjsku prevodnicu,
uključujući i transporte između srpskih luka koje se nalaze uzvodno ili
nizvodno od tog mjesta. Srbi su okrivili Rumunjsku da paralizira njihov
unutrašnji promet, a Mađari nisu to htjeli više trpjeti, te su bez duga
razmišljanja, jednom - kako je to rečeno - akcijom sindikata blokirali
promet na Dunavu. Argument stoji, jer je Rumunjska i te kako propuštala
transporte sa živežnim namirnicama. Zaustavljeni su konvoji koji su
prevozili benzin i diesel, za koje je rečeno da putuju samo do Prahova,
najjužnije srpske luke na Dunavu, ali su isprave pokazale da je trebalo da
putuje sve do Ukrajine, a time su već bili prekršeni propisi embarga. Tom
ilegalnom srpskom blokadom pogođeni su ne samo Rumunji nego i svi drugi
narodi koji svoje trgovinske poslove obavljaju Dunavom. U rumunjskim
novinama je srpsko držanje obilježeno kao nezahvalno, s obzirom na
dosadašnje prijateljsko držanje Rumunjske prema Srbiji.
Ironija je i u tome što se početak srpske blokade dunavskog prometa
vremenski podudara s kratkim posjetom predsjednika ostatka Jugoslavije
Dobrice Ćosića Bukureštu, koji je sa svojim rumunjskim kolegom po resoru, s
Iliescuom, istakao tradicionalno prijateljstvo između Rumunjske i Srbije.
Ćosić se dobro pripremio. 'Balkan Balkancima' glasio je njegov ratni
poklič izrečen prošlog četvrtka na konferenciji za novinstvo. To je
konačno bila i tema njegovih dvosatnih razgovora s predsjednikom Iliescuom,
a ona se mogla formulirati i ovako 'poštedite nas miješanja sa strane i
pustite nas da sami rješavamo naše balkanske probleme'. Još prije tri
godine takvu tezu bi pola svijeta nagradilo pljeskom, sada pak Ćosić može
skupiti samo sarkastične reakcije. Njegove bombastične riječi bile su
manje upućene svjetskoj javnosti, a više rumunjskom susjedu. Ion Iliescu
je Dobrici ćosiću učinio i uslugu izjavivši svečano da njegova zemlja
nikada neće sudjelovati u vojnoj akciji protiv svog susjeda, odbacivši
svaku intervenciju sa strane u cilju rješavanja sukoba u bivšoj
Jugoslaviji. Srbi sada znaju da će u slučaju moguće međunarodne vojne
intervencije protiv njih, istočno krilo ostati slobodno. Srbi su od
Iliescua dobili i službenu izjavu protiv embarga protiv Jugoslavije.
Rumunjski predsjednik je pritom rekao da su te sankcije uperene i protiv
Rumunjske, koja je već pretrpjela gubitke u vrijednosti od nekoliko
milijardi dolara.
Međutim, ako je sada neko očekivao da će Srbi nagraditi tu
predusretljivost Rumunja, grdno se prevario. Iliescu je doduše zahtijevao
obustavu blokade dunavskog prometa nizvodno od Đerdapa, ali do sada ništa
nije učinjeno. Postoje dva moguća tumačenja takvog stanja stvari - ili
svaki regionalni vlastodržac u Jugoslaviji radi što hoće ili u Beogradu
vlada takav stupanj arogancije da obziri prema potencijalnim saveznicima ne
igraju više nikakvu ulogu".
BRITANSKI RADIO - BBC
Pregled tiska
Svi britanski listovi osvrću se na početak američke operacije dostave
padobranske pomoći opkoljenim muslimanskim enklavama u istočnoj Bosni,
ističući - kako pišu Yigal Chazan i David Fairhall u "The Guardianu" - da
je prvi izravni američki pokušaj sudjelovanja u humanitarnim operacijama na
području bivše Jugoslavije, završio - čini se - neugodnim neuspjehom.
O istoj temi piše i Bill Frost u "The Timesu" koji izvješćuje kako je za
sada poznato da je samo jedan kontejner stigao do izgladnjelih Muslimana,
kojima je pomoć namijenjena. Ostala pomoć, smatra se, pala je iza srpskih
linija ili je razasuto po brdima oko Cerske. Dok su američki zrakoplovi
dopremali pomoć iz zraka, srpske snage na tlu bombardirale su posljednju
enklavu pod kontrolom bosanskohercegovačke vlade u istočnoj Bosni. Jučer
su srpske snage krenule u dolinu nakon noći bombardiranja tankovima i
topništvom. Javlja se da tisuće seljaka bježi u obližnje šume i brda.
Službenici UN tvrde kako se očekuje da će akcija zračne pomoći postati
uspješnija. Jedan humanitarni djelatnik na terenu kaže kako je to samo
nedjelotvorna gesta. Jedan američki službenik također je opisao operaciju
kao gestu za koju je Clintonova administracija osjećala da je mora učiniti
nakon energičnog tona za vrijeme predsjedničke kampanje. Dok se predviđa
pad Cerske, humanitarne organizacije jučer su se pripremale za novi val
izbjeglica. Etničko čišćenje u tom području se pojačava uoči predviđene
kantonizacije republike, zaključuje Bill Frost u listu.
I Patrick Bishop u The Daily Telegraphu piše o teškoj sudbini
Cerske. Među ostalim tvrdi da su primljene poruke radio-amatera u kojima
se kaže 'Cerska gori, napada nas se sa svih strana i na svim linijama'. U
porukama se još kaže kako će bosanske snage braniti koridor prema Sarajevu,
do posljednjeg čovjeka kako bi civili mogli pobjeći. Humanitarni
djelatnici smatraju kako će Srbi potjerati izbjeglice prema Tuzli. U
sjedištu UN u Kiseljaku smatraju kako bi Srbi mogli protumačiti američku
akciju kao znak da se Washington neće miješati u Bosnu, puštajući ih da
nastave program etničkog čišćenja.
Marcus Tanner u The Independentu piše da većina Srba, koja se kreće
iz Srbije prema Zvorniku, nije ni bila svjesna da netko baca pomoć iz
zraka. Za njih ima dovoljno hrane. U uredu Crvenog križa u Zvorniku
paketi UN s hranom naslagani su do stropa.
U vezi s akcijom dopremanja pomoći padobranima dopisnik The
Guardiana javlja kako se očekuje da će Njemačka uskoro odobriti da
zrakoplovi Lufthanse pomažu Amerikancima. Ministar vanjskih poslova Klaus
Kinkel izjavio je kako mu kolege iz drugih zemalja članica EZ prilaze nakon
minute šutnje poginulim članovima mirovnih snaga UN i pitaju ga zašto se
Njemačka ne želi aktivno uključiti. 'Ne možemo samo plaćati za vatrogasce,
moramo pomagati i u gašenju požara', kaže Kinkel.
BELGIJA
LE SOIR
Razgovor s Jacquesom Attaliem
Marc Rozen je razgovarao s predsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj
Jacquesom Attaliem u povodu njegova nedavnoga prvog službenog posjeta
Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji.
Procijenivši stanje na licu mjesta, Attali je istaknuo da je situacija
"ista kao i drugdje, ali istodobno i vrlo različita. Kao i drugdje - jer
je posrijedi nekoliko država koje imaju uobičajene potrebe: uspostavu
demokratskih institucija i institucija ekonomskog tržišta, stvaranje
kadrova, financiranje razvoja infrastrukture, stvaranje bankarskih
struktura nužnih za razvoj malih i srednjih poduzeća i financiranje 'joint
venture' operacija s inozemnim poduzećima. Međutim, očito je da postoje i
specifični aspekti: rat je, i moramo biti spremni na, kad za to bude
vrijeme, financiranje obnove tih zemalja. Moramo im pokazati da postoji
mirovna dividenda kako bismo ih naveli na to da prihvate mirovni plan".
Attali je zatim komentirao razvoj Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Bosne:
"Slovenija napreduje vrlo brzo. Zaštićena je od rata, ima dobru
administraciju i stabilnu vladu. Razina života približila se razini
zapadne Europe: dvije trećine njezina izvoza odlaze u EZ. U Hrvatskoj još
vlada ratna ekonomija, pa za nju moramo odrediti cjelovitu strategiju kako
bismo se pripremili za financiranje u miru. To će se posebno odnositi na
turizam koji se mora obnoviti poslije šteta koje mu je nanio rat; zatim
bankarstvo, jer nema privatnih stabilnih banaka nužnih za razvoj industrije
i omogućavanje povratka kapitala u inozemstvo. Što se Makedonije tiče,
posrijedi je država razmjerno visokog životnog standarda, koja međutim pati
od velike institucionalne slabosti; budući da zapravo nikada nije bila
država, mora sve stvoriti na razini parlamentarnih, administrativnih i
financijskih institucija, a investicije će doći poslije. Bosna? Trenutačno
je njezini neprijatelji razaraju vrlo brzo te se ne može izraditi nacrt
rekonstrukcije".
Attali je komentirao i pitanje Srbije, istaknuvši kako tamo nije otputovao
jer mora "podupirati države koje prakticiraju mir, demokraciju i daju
prednost tržišnoj ekonomiji, iako i ondje ima onih koji krše ljudska prava.
Srbija je danas vojna država koja je osvajanje pretvorila u sredstvo
vanjske politike i samim tim se isključila iz međunarodne zajednice".
On procjenjuje da sve države imaju "podjednake izglede, prednosti i
međusobno vrlo različite adute", te napominje kako želi "financirati sve
sisteme koji će ponovno povezati te zemlje međusobno i s njihovim
susjedima. Tako će kasnije sve te granice izgubiti značenje". Osim toga
Attali je istaknuo kako se "nužno pripremiti za mir i omogućiti ga,
pokazujući da razum donosi veći uspjeh nego nasilje, svijet utemeljen na
osveti mora se pretvoriti u svijet utemeljen na odvraćanju. Napokon, na
taj je način rat i nestao iz Europe. To se mora pripremiti u bivšoj
Jugoslaviji, iako je balkanska kultura, kao i kultura grčke mitologije,
uglavnom utemeljena na represalijama, onome što Rene Girard naziva
mimikrijskim nasiljem, to jest recipročnim. U drugim se civilizacijama to
kanaliziralo u nenasilju. Tako će biti i u bivšoj Jugoslaviji. To se još
nije dogodilo stoga što su te države, koje su kolijevka europske
civilizacije, dugo trpjele težinu diktature i imperija pa tako nisu mogle
razviti svoje različitosti koje se trenutačno grade isključivanjem drugih,
a ne obogaćivanjem samoga sebe".
Na pitanje novinara ne misli li da "te države previše nade polažu u pomoć
Zapada", Jacques Attali je odgovorio da bi "najgore bilo varati narode,
puštajući ih da vjeruju u ono što se ne može učiniti. Svi od nas traže
mnogo novca, ali im objašnjavamo da bi se taj novac razbacivao kad ne bi
bio namijenjen za dobro pripremljene nacrte. Europskoj banci
novca ne nedostaje. Zapravo ga imamo mnogo. Mogli bismo
više investirati i oni stvaraju iluzije da ga možemo trošiti
bez računice".
Attali drži da razvoj država koje je posjetio "ovisi o ratu, svi moraju
shvatiti da se mora zaustaviti barbarstvo, barbarsku agresiju, a njezine se
krivce mora kazniti. Nužno je organizirati suđenja ratnim zločincima, da
svi oni koji bi mogli imati slične ideje u drugim zemljama shvate da će
biti kažnjeni". Svi njegovi sugovornici, rekao je Jacques Attali na kraju
razgovora, "pokazali su veliku želju za mirom. Ali ja nisam zadužen za
mirovne pregovore. Moja je zadaća jednostavno da im objasnim da ima, kad
nastupi mir, sredstava za financiranje rekonstrukcije".
AUSTRIJA
DER STANDARD
"'Dobro je što se Amerikanci priključuju Europi u stvari koja je važna za
cijeli svijet', glasio je komentar francuskog ministra vanjskih poslova
Dumasa u povodu početka američke zračne linije života za opkoljene ljude u
istočnoj Bosni. No, Dumasov pokušaj obmane, usmjeren na tko zna čiju
adresu, nije u skladu s činjenicama - Europljani se nisu uhvatili u koštac
s tom 'stvari koja je važna za cijeli svijet'. Novi američki Predsjednik
bio je jedini političar, koji je - zanemarivši savjete svojih civilnih i
vojnih krugova - napokon pokrenuo inicijativu u tragediji ispletenoj oko
bivše Jugoslavije. Još krajem prošlog tjedna američki je ministar vanjskih
poslova Christopher na zasjedanju NATO tražio suradnike za akciju opskrbe
putem padobrana. Nije uspio. Europljani misle na svoje plave kacige i
ograničavaju svoje aktivnosti na parket, koji uključuje manju opasnost od
upletanja - riječ je o diplomaciji. Pregovori o političkom rješenju, koji
se u međuvremenu ponovno održavaju u New Yorku, mogu biti nastavljeni u
beskonačnost bez ikakve opasnosti. Što su neuspješniji, to su dulji. U
međuvremenu SAD moraju popraviti žalosnu ulogu zemalja EZ u južnoslavenskoj
krizi. No, najkasnije nakon prvog izbacivanja paketa - slete li oni na
dohvat iznemoglih ljudi ili ne - Clinton će biti nerazdvojno povezan sa
sudbinom bosanskih Muslimana. Žele li SAD sačuvati vjerodostojnost, prekid
isporuke paketa, koja se u prvom pokušaju činila neuspješnom, ne dolazi u
obzir. Nemoguće je također dugoročno jamstvo da američka akcija - kao što
je najavio Clinton - može ostati 'čisto humanitarna'", ističe na kraju svog
komentara Livia Klingl.
DIE PRESSE
Kabaret-predstava u čast godišnjice
"Na prvu godišnjicu kabaret je besplatno stigao u kuću. No, izgladnjelim
ljudima u opkoljenim gradovima Bosne nije bilo do smijeha nakon što velika
američka vojna mašinerija, koja je kružila u visinama, nije uspjela poslati
ni mrvicu hrane. Cinici će, naprotiv, američku akciju smatrati zahvalnim
materijalom: tajanstvenost kao da je riječ o iskrcavanju u Normandiju;
zrakoplovi koji se kvare već pri prvom letu; dramatično inscenirane
konferencije za novinstvo bez istinskog sadržaja; najveća vojna sila na
svijetu koja bježi u tamu noći jer se ne želi sukobiti sa srpskim
dobrovoljcima; leci koji kod svakog čitača stvaraju dojam da se velesila
trese od straha; očajnička potraga primalaca za bar jednim paketom bačenim
s neba, koji su - potvrđujući opće prognoze - zbog velike visine leta i
nedostatka elektronske opreme očigledno rasuti po svim gudurama Balkana.
No, akcija poprima najluđe dimenzije kad je postavimo u pravu relaciju: čak
i da su svi paketi bačeni iz tri američka zrakoplova pogodili cilj, njihov
ukupan teret od 21 tonu popunio bi zapremninu jednog jedinog kamiona i ne
bi bio dovoljan čak ni za jednodnevnu opskrbu. Sve je to samo međunarodni
politički kabaret - i vrlo gorak dar Bosancima, koji su prije točno godinu
dana bili svjedoci početka građanskoga rata. Rezultat zračnog mosta jasan
je već danas: takvom strategijom nije moguće riješiti problem opskrbe na
Balkanu. Umjesto postizanja svrsishodnog humanitarnog cilja, Amerikanci
uludo troše svoj važni vanjskopolitički kapital: poštovanje koje uživa
supersila. Bude li ono uništeno, život Amerike (i cijelog građanskog
svijeta) neće više biti bezbrižan, već uistinu težak, a napori usmjereni na
uspostavu mira na Balkanu morat će biti umnogostručeni", upozorava Andreas
Unterberger.
(Hina)
030405 MET mar 93
(Hina)