Nadnaslov:Zapad zabrinut mogućnošću blokade djelovanja UN-a
Naslov: Intervenirati bez blagoslova UN-a?
Podnaslov:Što ako intervencija Zapada bude neophodna, a UN blokirani da
donesu takvu odluku,pitaju se, zasad potiho, zapadni dužnosnici
Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter
BRUXELLES - Od okončanja Hladnog rata, Ujedinjeni narodi raspolažu novim
životnim snagama, dobivši ovlasti da uspostavljaju mir, a ponekad i rat, u
svijetu prepunom sukoba i kriza.
No što će se desiti ako autoritet jedne takve institucije zapadne u krizu?
Što ako nesuglasice između ključnih članica onesposobe UN kao što se
toliko puta dešavalo tijekom desetljeća konfrontacija Istoka i Zapada?
Zapadni dužnosnici, zabrinuti da bi nova era suradnje unutar UN-a mogla
doći kraju, već su počeli razmišljati o alternativama te o tome može li
međunarodno stupanje u akciju biti opravdano bez blagoslova toga svjetskog
tijela.
Tek se nekolicina njih do sada usudila postaviti to pitanje direktno,
strahujući da ne potkopaju kredibilitet UN-a u času kada se bori s
krizama kao što je rat u bivšoj Jugoslaviji.
Diplomati pak tvrde da postoje jasni naznake da su institucije kao NATO
ili općenito zapadne vlade zabrinute mogućnošću da bi mogao doći čas kada
UN-i neće više biti u mogućnosti djelotvorno zastupati njihove interese.
"Što će se desiti izbije li još jedan zaljevski ili jugoslavenski rat a mi
ne budemo u mogućnosti dobiti službeni blagoslov za kretanje u akciju od
UN-a?", zapitao se jedan stariji diplomat iz Bruxellesa.
"Svima je već pomalo jasno da ćemo morati iznaći načina za riješavanje
kriza na područjima na kojima zapadne sile imaju svoje interese, ukoliko
dođe do raspada UN-a".
Tri zapadne sile, SAD, Francuska i Britanija, kao stalni članovi imaju
pravo stavljanja veta na odluke Vijeća sigurnosti. Druge dvije zemlje koje
to pravo imaju su Kina i Rusija.
Zapadne sile uglavnom brinu o tome hoće li Rusija i nadalje biti spremna
na suradnju budući je razdor između Sovjetskog Saveza i SAD za vrijeme
Hladnog rata onesposobio UN kroz dugi niz godina.
SAD, iskreno zabrinute da bi se Rusija mogla suprostaviti kažnjavanju
Srbije zbog njezine uloge u ratu koji hara zemljama bivše Jugoslavije,
nastojale su Rusiju nagovoriti da sudjeluje u zapadnim mirovnim pregovorima i
odaslale specijalnog izaslanika u Moskvu kako bi se taj problem tijekom
ovog mjeseca raspravio.
Međunaslov: Pravo na individualnu ili kolektivnu obranu
No gledajući dugoročno, čini se da bi korištenje nekih drugih institucija u
slučaju da se Ujedinjeni narodi pokažu nedjelotvorni bilo prilično delikatno.
Čelnik Zapadno-europske unije (WEU), obrambene skupine koja broji deset
zemalja članica, prošlog je tjedna prouzročio lavinu negodovanja
svojom sugestijom da bi organizacije kao što su NATO ili WEU morale biti u
mogućnosti djelovati bez eksplicitne ovlasti UN-a.
Europske su se vlade složile u osudi primjedbe Willema van Eekelena,
ističući da međunarodno stupanje u akciju u bivšoj Jugoslaviji ili drugdje
mora počivati na čvrstim i pravnim osnovama Vijeća sigurnosti.
"Van Eekelenova velika greška je da je javno izrekao ono što mnogi ljudi u
potaji misle i o čemu međusobno raspravljaju", izjavio je jedan diplomat.
Početkom ovog mjeseca, na konferenciji u Muenchenu, glavni je tajnik
NATO-a, Manfred Woerner izrazio isto mišljenje iako na ponešto uvijeniji
način.
Istakao je kako veto nije stavljen niti na jednu važniju odluku Vijeća
sigurnosti u protekle dvije godine. Ali je predložio da se organizacijama
kao što je NATO daju širi mandati za djelovanje u krizama.
Čak i ta izjava bila je kritizirana od nekih članova saveza.
"NATO ne može pretendirati ni na kakvu samostalnu ulogu. Savez je izjavio
kako se u potpunosti stavlja na raspolaganje UN-u", izjavio je Leif Mevik,
norveški veleposlanik pri NATO-u, norveškom dnevniku Aftenpostenu.
Diplomati tvrde kako su zapadne vlade izrazito pažljive u svojim javnim
izjavama kako ne bi još više na sebe navukle neprijateljstvo muslimanskih i
drugih zemalja koje ih već dugo optužuju da jednostavno manipuliraju UN-om
u svoju korist.
Takva optužba nedavno je zapadnim vladama upućena glede Bosne i
Palestinaca koje je Izrael protjerao.
Mnoge muslimanske zemlje tvrde da Zapad uopće nije voljan pomoći Bosni,
optužujući Washington da ima dvostruka mjerila, budući s jedne strane
sprečava sankcije protiv Izraela koji je američki glavni saveznik na
Bliskom istoku, a s druge više nego dragovoljno iskazuje moć UN-a
bombardirajući Irak.
Rasprave o tome da li bi zapadne sile mogle poduzeti vojne ili bilo kakve
druge mjere bez blagoslova UN-a, usmjerene su na član 51 osnivačke povelje iz
1945. godine tog svjetskog tijela.
U tom članu stoji da svaka zemlja članica UN-a ima "nepobitno pravo" na
individualnu ili kolektivnu obranu u slučaju da je napadnuta.
Van Eekelen je tom činjenicom potkrijepio svoju tvrdnju da bi svaka
zapadna sila mogla priteći upomoć međunarodno priznatim zemljama kao što je
Bosna, ukoliko bi to željela, ali se pokazalo da je za takvo što nemoguće
dobiti odobrenje UN-a.
Ovaj način interpretiranja člana 51 osporavan je kako sa političkog tako i
sa pravnog stanovišta, budući se spomenuti član ne može smatrati bjanko
čekom koji Zapadu odobrava upotrebu vojne sile.
"Gotovo da za sada i nema načina da se stvari promijene", izjavio je Paul
Beaver, izdavač utjecajnog lista "Jane's Defence Weekly".
" Zvijezda UN-a još je visoko na nebu, ali to bi se moglo promijeniti.
Tada ćemo se teško nositi sa problemima".
(Hina)br
272102 MET feb 93
(Hina)br