Nadnaslov:Pomirljivi tonovi u poslovnim krugovima Soluna
Naslov: Poslovni Solun za kompromis
Podnaslov:"U Solunu se, ne u Ateni, kriza - embargo Beograda i prekid
poslova sa Skopljem - najprije osjetila. Ovdje je namiren račun
nacionalističkog populizma", kaže jedan od čelnika solunske
Trgovinske komore
Piše: Alain NAVARRO, AFP
SOLUN - Poslovni krugovi Soluna, velike luke i prijestolnice grčke
Makedonije bili bi spremni radi gospodarske zbilje, iako teška srca, na
kompromis u "ratu oko imena" s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom.
"Nije jednostavno, ali tu klimu hladnog rata trebalo bi završiti
kompromisom", izjavio je agenciji France Presse predsjednik Trgovačke i
industrijske komore Soluna, Pantelis Konstantinidis. "Za Grčku je važno da
se uspije uvrstiti u Europu, a ne da je okrene protiv sebe".
Ali taj utjecajan gospodarski predstavnik priznaje da je to pitanje u
Solunu "hiperosjetljivo" i požuruje se dodati da ako "Skoplje" ustraje u
neprihvaćanju takvog ponašanja i nastavi "svoje anti-grčke provokacije", on
je spreman "ponovo obući uniformu i sudjelovati u nacionalnoj borbi" u ime
Makedonije.
Premijer Constantin Mitsotakis, kojeg na sve strane kritiziraju u Grčkoj,
prošlog tjedna je izjavio da je sklon međunarodnoj arbitraži, ali je makedonski
predsjednik Kiro Gligorov odbio taj plan koji dolazi iz zemalja
EZ članica Vijeća sigurnosti: Francuske, Velike Britanije i Španjolske.
U suprotnosti spram nacionalističke klime, u poslovnim krugovima Soluna
pojavila se dobra volja za nagodbom. "Nismo ogriješili dušu prema Skoplju,
ali taj problem je zadobio nezamislive razmjere, pretjerane i treba naći
soluciju", primjećuje Georges Martidis, ravnatelj Balkan exporta, drugog
grčkog poduzeća drvne industrije koji konstatira da je san Soluna da
postane najveća luka Balkana nakon komunizma vrlo daleko od ostvarenja.
Međunaslov: Solun pogođen krizom
"U Solunu je, a ne u Ateni kriza - embargo Beograda i kraj poslova sa
Skopljem - najprije djelovala. Račun nacionalističkog populizma ovdje
namiren", naglašava Emmanules Vlahogiannis, bankar Trgovinske komore,
procijenjujući na 60 posto pad poslova s bivšom Jugoslavijom, posebno
Srbijom i Makedonijom, prošle godine i priznaje da je "vrlo malo
optimističan" glede budućnosti. Industrije tog područja prdstavljaju više
od 50 posto godišnjeg izvoza Grčke.
Prije točno godinu dana Solun je dao ton nacionalističkoj borbi "za
Makedoniju" u ogromnoj manifestaciji svete zajednice. Slogan kojeg je
prihvatio milijun ljudi "samo je jedna Makedonija, a ona je grčka" nametnuo
se kao patriotska dogma. Njen je zahtjev bio da se sjeverni grčki susjed,
bivša jugoslavenska republika, odrekne imena Makedonija.
Poslovne veze bile su prekinute. I Grčka je, ne priznajući, upotrijebila
naftu kao oružje u prepirci sa Skopljem, prekinuvši u kolovozu opskrbu iz
luke Solun. Taj čin ozlojedio je EZ i pokazao se lošim računom jer se
Makedonija obratila Turskoj za punjenje svoje rafinerije.
Od počeka veljače došlo je do ponovnog opskrbe, u ritmu od 5 do 6.000 tona
dnevno i započeli su stidljivi pregovori o prijevozu grčkih i makedonskih
transportera dotičnim područjima.
" Skopje bi mogli povezati sa Solunom pravcem doline Vardara", zauzima se
jedan industrijalac. Prema makedonskim statistikama Grci su bili s 38,5
posto najveći strani ulagači.
Ali poslovne sredine znaju da postoji rizik, dok su duhovi već godinu dana
razjareni optužbom da trgovina rasprodaje interese zemlje. "Mogli bismo
prije reći da je ova tema postala politička roba", izjavljuje Nikolaos
Merdzos, vrlo poznati lokalni novinar koji je kao i Mitsotakis, čiji je
savjetnik za makedonska pitanja, postao pristaša kompromisa između Atene i
Skopja.
(Hina) br
222156 MET feb 93
(Hina) br