ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Posljednih godina fondovi mirovinskog
osiguranja sve su prazniji zbog pogoršanja omjera između broja osiguranika
i broja umirovljenika. U Hrvatskoj je tako gotovo 800.000 umirovljenika
(sa stopom rasta 16 posto) i samo 1.200.000 aktivnih osiguranika. Zbog
takvog trenda starosna granica za odlazak u mirovinu, po prijedlogu novog
zakona o mirovinskom osiguranju, povećana je za pet godina.
Kao uvjet za odlazak u starosnu mirovinu, Fond mirovinskog i invalidskog
osiguranja predlaže nove starosne granice: muškarci bi stjecali pravo na
odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina, a žene sa 60 godina, uz najmanje
15 godina staža osiguranja. Zadržan je institut prijevremene mirovine, na
koju bi imao pravo muškarac sa 60 te žena sa 55 godina, uz uvjet da imaju
35 godina mirovinskog staža. U prijevremenu mirovinu mogu i muškarac sa
60, a žena sa 55 godina, ako imaju 15 godina staža osiguranja i ako su u
posljednja 24 mjeseca najmanje 12 mjeseci prijavljeni Zavodu za
zapošljavanje (primaju naknadu Zavoda). To bi bila "mirovina zbog
nezaposlenosti".
Posebni uvjeti odlaska u mirovinu predviđeni su za zaposlene na određenim
radnim mjestima u unutarnjim poslovima, pravosuđu i vojsci, za rad slijepih
te kod nekih teških bolesti (oboljelih od distrofije i srodnih mišićnih
bolesti, paraplegije, cerebralne i dječje paralize te multipleks skleroze).
Predlagač očekuje da će se zakon razmotriti i prihvatiti ove godine, a da
će vrijediti od 1. siječnja 1994. Tako će ova godina biti prijelazna, a
za sve koji u mirovinu odu do 31. prosinca ove godine vrijede uvjeti koje
propisuje "stari" Zakon. Ako novi zakon stupi na snagu 1. siječanja
1994., od toga će se datuma na novi način izračunavati buduće mirovine, a
koje bi bile u prosjeku 10-20 posto manje od dosadašnjih. No broj
potrebnih godina za stjecanje mirovine uzimat će se u obzir postupno. To
znači da bi 1994. godine muškarci odlazili u starosnu mirovinu s navršenom
61 godinom života (žene s 56), 1995. umirovljenik-muškarac trebao bi
navršiti 62 godine itd.
Osnovna razlika između postojećeg i predloženog načina određivanja iznosa
mirovine je u tome što bi se ubuduće, umjesto najpovoljenijeg
desetogodišnjeg prosjeka plaće, svota mirovine određivala na temelju
prosjeka tijekom radnog vijeka. Po uzoru na njemački sustav, u određivanju
mirovine, na indirektan bi način sudjelovala i Vlada određivanjem aktualne
vrijednosti mirovine svake godine, a koja je vezana uz godišnja kretanja
plaća.
Po novom zakonu svaki bi se godišnji prosjek plaća budućeg umirovljenika
stavljao u omjer s prosjekom plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj te godine.
Ako je prosjek isti, umirovljenik bi za tu godinu dobio jedan bod, ako je
dvostruko veći dva boda, ili pak ako je upola manji 0,5 bodova. Tako bi se
bodovi izračunavali za svaku godinu, a na kraju zbroja korigirali za
polazni faktor (korekcija je u slučaju ranijeg odlaska u mirovinu). Ta
brojka pomnožena s aktualnom vrijednosti mirovine i mirovinskog faktora
dala bi konačnu svotu mirovine budućeg umirovljenika. Po novom zakonu
mirovine će, kako se predviđa, i nadalje biti financirane uplaćivanjem
doprinosa radnika, poslodavaca te iz državnog proračuna.
Svota mirovine i u budućem mirovinskom sustavu ovisit će isključivo o
svoti uplaćenih doprinosa tijekom cijelog radnog vijeka osiguranika.
(Hina) žb
141129 MET feb 93
(Hina) žb