FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Autor:
Nadnaslov:44-i Međunarodni sajam igračaka u Nuernbergu Naslov: Najveća igraonica na svijetu Podnaslov:U ukupnoj svjetskoj trgovini igračkama udio Japana, SAD i Europe iznosi 90%, dok npr.Afrike nema ni u statistikama Piše:Robert GEGNER, DPA NUENRBERG - 300 000 igračaka prikazuje se u "najvećoj igraonici na svijetu". Djeci, međutim, nije dopušten posjet 44-tom Međunarodnom sajmu igračaka u Nuernbergu. Umjesto toga, 2 400 izlagača iz 48 zemalja očekuje 50 000 trgovaca na najvećem svjetskom sajmu te vrste. Njihov izbor odlučit će što će prodavaonice igračaka ponuditi roditeljima i djeci. Trgovina igračkama širom svijeta ostvarila je u 1992. godini oko 43 milijarde dolara. Učešće video igra u tome kreće se između 20 i 25 posto, u čemu prednjači industrijski leader Nintendo s prodajom od 88 milijuna setova.Kompanija procjenjuje da njihove video igre svjetlucaju na ekranima 40 posto domaćinstava u Sjedinjenim Državama i Japanu. U Njemačkoj se brojka procjenjuje na 20 posto. Kompanija očekuje da će ih u tome slijediti ostale zemlje zapadne i južne Europe. "Daleko od toga da je kupovni potencijal iscrpljen", izjavljuje glasnogovornik Nintenda. "Čak i kad privredi ne ide dobro, nađe se novca za video igre - ako ni zbog čega ono da u svakodnevnu tamu unesu svjetla." Nove igre omogućuju igraču da "leti" avionima u trodimenzionalnom svijetu, dok se na ekranima igraonice vodi Zaljevski rat. Takva oprema visoke tehnologije može biti napravljena gotovo isključivo u industrijski razvijenim zemljama a i većina igračaka na sajmu namijenjena je privilegiranoj klijenteli koja u njima živi. Međunaslov: Kina - najveći svjetski proizvođač Od procjenjenih 1,7 milijarde djece u dobi do 14 godina širom svijeta (prema službenoj njemačkoj statistici), samo mali postotak igra se industrijski proizvedenim igračkama. Devedeset posto ukupne zarade ostvareno je u Sjedinjenim Državama, Japanu i Europi. Afrika se čak ni ne pojavljuje u statistikama. Latinska Amerika sudjeluje sa tri posto dok Azija, isključujući Japan, ostvaruje blizu četiri posto. Neravnoteža u Nuernbergu je očigledna. Na sajmu ne sudjeluje niti jedan izlagač, a nisu zabilježeni ni posjetitelji iz Afrike. Na štandovima 135 izlagača iz Hong Konga mogu se vidjeti likovi iz europskih bajki ili 'bijele' lutke za 'bjelačku' djecu. Nigdje nije moguće vidjeti lutku s kosim očima ili crne boje kože. S aspekta proizvođača, situacija se drastično mijenja. Najveći svjetski izvoznik igračaka Hong Kong (oko 7,3 milijarde dolara od siječnja do studenog 1992. godine) prebacio je 93 posto svoje proizvodnje u Kinu. Isto je napravio i Japan s oko 90 posto svoje proizvodnje igračaka kao i Sjedinjene Države s oko 50 posto. Kina je tako postala najveći svjetski proizvođač igračaka. "Kinez u unutrašnjosti proizvodi igračke za zdjelicu riže i hongkonške dolare", kaže europski proizvođač suočen sa neugodnom konkurencijom. No po prvi put u Nuernbergu pojavljuje se grupa kineskih proizvođača koja nudi njihove vlastite rukom rađene igračke od robe i drveta. "Neće više biti poslovođe u Hong Kongu", ponosno izjavljuje njihov glasnogovornik. Kupci iz cijele Europe guraju se oko štanda. Velike kompanije iz Japana i Hong Konga nadaju se da će Kina uskoro postati tržištem za njihovu robu. Međunaslov: Didaktičke i rukom rađene igračke Mnoge manje nacije, koje nemaju kapitala koji bi uložile u proizvodna sredstva u zemljama s niskim nadnicama, stvaraju sebi odgovarajuće tržište. Tako se deset proizvođača sa Filipina specijaliziralo se za ručno rađene papirne i drvene ukrase za božično drvce. Oni proizvode kvalitetne mekane igračke koje se dobro nose s onim jeftinijima iz Kine i Indonezije. Izraelski proizvođači, kao i oni iz Skandinavije, favoriziraju didaktičke igračke. Zajednicu nezavisnih država predstavljaju tri izlagača, dok njemački posrednici nude samo tradicionalne ruske drvene lutke, svilene šalove i lakirane kutije - sve ručne izrade. Kvaliteta industrijske robe je ispod standarda. "Nakon pada Sovjetskog Saveza, kontakti s poduzećima nisu postali lakši", izjavljuje jedna poslovna žena. A kako je "samo djelić" deviza sa Zapada dospio do proizvođača, njihov interes za izvoz je ograničen. O tome gdje je završio ostatak novca nije htjela spekulirati. Unatoč enormnom kupovnom potencijalu sa oko 75 milijuna djece u dobi do 14 godina u bivšem Sovjetskom Savezu, zapadni proizvođači procjenjuju da su prilike za prodaju ravne nuli. "Proći će godine dok se tamo otvori tržište igračaka", kaže jedan prodavač. "Oni imaju sasvim druge brige s kojima se moraju suočiti". (Hina) br 101234 MET feb 93

(Hina) br

An unhandled error has occurred. Reload 🗙