FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TRIBINA "JE LI HRVATSKA POVIJEST METAFIZIČNA?"

Autor:
ZAGREB, 2. veljače (Hina) - "Hrvatska je povijest metafizična u onoj mjeri u kojoj je, i ako je, to i europska povijest" rekao je večeras dr. Goran Gretić, sudjelujući na tribini u Kulturno informativnom centru u Zagrebu, na kojoj se pokušalo odgovoriti na upit "je li hrvatska povijest metafizična?". Dr. Gretić prisjetio se, po njegovu sudu, za večerašnju temu važnog spora u novijoj europskoj povijesti, između švicarskog povjesničara Jakoba Burckharda i njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea. Stajalište filozofa Nietzschea da se "u ime metafizičkih načela treba dokinuti dekorativna europska kultura izazvalo je", naglasio je dr. Gretić, "veliko Burckhardovo protivljenje, koji je, držeći da povijest ne poznaje kategoriju napretka, njoj odricao svaku metafizičnost". Stavljajući pruturječnosti u poimanju hrvatske povijesti u kontekst europskih razmišljanja o istoj temi, dr. Gretić je istaknuo da su u novijoj hrvatskoj povijesti filozofi imali važno mjesto, počevši od prvoga svjetovnog profesora filozofije na Zagrebačkom sveučilištu, dr. Franje Markovića, preko njegova nasljednika dr. Alberta Bazale, pa sve do filozofa okupljenih oko časopisa "Praxis". Dr. Marković je, naglasio je Goran Gretić, "potaknuo istraživanje hrvatske filozofske baštine, istodobno nastojeći reintegrirti našu latinsku tradiciju sa suvremenim filozofskim kretanjima, što je dijelom nastavio i dr. Bazala, držeći da je bolje govoriti o filozofiji nacionalnog". Suprotno stajalištu filozofa dr. Gretića, književnik Ivan Pandžić drži da je "u hrvatskoj povijesti prisutnija utopijska od povijesne svijesti, ali naša povijest ipak nije mitologizirana". "Metafizičnost hrvatske povijesti počinje sa smrću hrvatskog kralja Zvonimira 1102. godine, kada je načet hrvatski nacionalni i povijesni identitet, a aktivan pristup nacionalnoj povijesti zamijenjen pasivnim načelom čekanja", rekao je na večerašnjoj tribini Ivan Pandžić. Po njegovu sudu u hrvatskoj je političkoj povijesti providno načelo po kojemu su hrvatski političari "napredovali dok su bili jugoslavenski orijentirani, a nakon svog hrvatskog osvješćivanja su propadali". Književnik Ivan Pandžić se na koncu svojega predavanja zapitao "hoće li predsjednik Tuđman koji je u našu povijest vratio aktivno načelo uspjeti ostati Hrvat?". Povjesničar dr. Vladimir Koščak naglasio je da se u Hrvatskoj premalo naglašava kontinuitet hrvatske državnosti, kojim se, kako je rekao, "neosporno umanjuje količina metafizičnosti u hrvatskoj povijesti". Metafizično je mjesto hrvatske povijesti, po sudu dr. Koščaka, naglašeno u djelu "O upravljanju carstvom" Konstantina Porfirogeneta, gdje se spominje "ugovor koji su Hrvati potpisali s Papom, da nikada neće napadati izvan svojih granica, zbog poslanstva koje su dobili od Boga". Glede u Porfirogenetovu djelu spomenutog "Boga Hrvata" dr. Koščak je spomenuo i rad dr. Radoslava Katičića u kojem se analiziraju radovi koji osporavaju spomenuti navod. Tijekom rasprave nazočni filozofi su istakli da je u nazivu večerašnje tribine neprecizno i preširoko shvaćen pojam metafizičnosti, koji je "povezan s brojnim pojmovima koji za njega nisu određujući". (Hina) sp 022112 MET feb 93

(Hina) sp

An unhandled error has occurred. Reload 🗙