FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Autor:
Nadnaslov: Nakon trideset mjeseci embarga protiv Iraka Naslov: Razoreno iračko društvo Podnaslov: Uz sveopće siromaštvo koje pogađa sve društvene slojeve i razara drušvenu strukturu, javlja se sloj bogataša - ratnih profitera Piše: Nadra SAOULI, AFP BAGDAD - S jedne strane su djeca u dronjcima, spremna za koji dinar obaviti bilo kakav poslić, krađe automobila, pljačke stanova. S druge strane su trgovci koji voze Mercedese. Trideset mjeseci embarga razorilo je socijalne strukture u Iraku. Po prvi put se djeca koja prodaju novine utrkuju tko će prije za par novčića oprati stakla automobila zaustavljenih na semaforu. "U toj zemlji gdje je zabranjeno prositi, ljudi iz nužde izvače svoju djecu iz škole i odvode ih na ulicu", izjavljuje predstavnik humanitarne organizacije Oxfam u Bagdadu. Prema navodima ekonomskih stručnjaka, osiromašenje je sveopće i pogađa Iračane koji imaju fiksne prihode. Njihova plaća koja iznosi od 200 do 300 dinara (manje od 10 dolara) nije dovoljna za prehranu tročlane obitelji. Čak su i oni iz velikih tradicionalnih obitelji prisiljeni su prodavati svoj imetak kako bi preživjeli. "Profesor sam na ekonomskom fakultetu u Bagdadu i zarađujem 2.000 dinara mjesečno. Moja supruga je profesorica u gimnaziji i dobiva 500 dinara. Za život mi je potrebno mi je 5.000 dinara mjesečno. Kako bih živio da ne trošim ušteđevinu?", priča Hammam al-Shamaa. Međunaslov: Novac jači od zakona Iako su se plaće su se od 1989. godine udvostručile, cijene su se u tom istom razdoblju udesetorostručile, nastavlja on. Za neke uvozne proizvode, poput šećera i čaja, cijene su stostruko više, poneke i tisuću puta. Riad, profesionalni dekorater, radije je postao šofer jer "je to rentabilnije", govori on. Abdallah Obeid, električar, okrenuo se trgovini kako bi namirio svoje potrebe. Mnogi rade na dva radna mjesta kako bi spojili kraj s krajem. Iako je većina od oko 17 milijuna Iračana osiromašila, pojavila se nova kategorija bogataša: trgovci koje stanovništvo smatra ratnim profiterima. "To su bogati trgovci, a moć novca jača je od zakona", govori Shamaa. Kako kaže, oni u svojim rukama imaju polovicu iračkog bogatstva te otvorene račune u jordanskim bankama, izvoze iračke proizvode i uvoze s olakšicama, plaćaju svoje račune u dinarima, a ne u devizama. Nakon što je iscrpila rezerve prehrambenih namirnica, država se počela opskrbljivati kod iračkih trgovaca kako bi stanovništvu osigurala isporuku racioniranih proizvoda, plaćajući iračkim dinarima, navode ekonomisti. Ti trgovci određuju tržišne cijene, iako je Ministarstvo trgovine postavilo odbor za cijene. Poljoprivrednici su embargo iskoristili za umnožavanje svojih dobiti. Stimulirani od države da više proizvode i zadovolje potrebe unutrašnje potrošnje, oni joj isporučuju cijeli svoj urod po visokoj cijeni. Osiromašenje je praćeno porastom kriminala. Dnevni listovi svakog dana pišu o krađama do kijih dolazi unatoč noćnim policijskim patrolama stranke Baas (na vlasti), uvedenih od strane države u svrhu smanjenja nesigurnosti. Prema prošlotjednim navodima iračkog tiska, u dva mjeseca u zemlji je uhićeno 435 kradljivaca i vojnih dezertera. (Hina)br 011959 MET feb 93

(Hina)br

An unhandled error has occurred. Reload 🗙