Nadnaslov: 5000 zastarjelih tankera ekološka su prijetnja svijetu
Naslov: Svjetskim morima krstare "ploveće bombe"
Podnaslov: Katastrofa kod Shetlanda ponovo je pokrenula polemiku o
opremljenosti brodova, obučenosti posada i utrci brodara i
naftnih kompanija za profitom
Piše: Annie THOMAS, AFP
LONDON - Nasukavanje liberijskog tankera kod Shetlandskih otoka, prirodnog
staništa stotina tisuća zaštićenih ptica, ponovo je pokrenulo polemiku o
sigurnosti itinerera oko 7.000 tankera po oceanima, od kojih je 70 posto
zastarjelih, te ih smatraju "plovećim bombama s usporenim paljenjem".
Kako se "Braer" mogao naći na tom mjestu, usred oluje? Optužbe pljušte na
brodare koji registriraju svoje brodove u stranim zemljama i "na nedovoljno
obučene posade", na utrku brodara i naftnih kompanija za profitom pa čak i
na vladu u Londonu, kojoj predbacuju da nije odredila strože uvjete ulaska
u britanske vode.
Prema osiguravajućem društvu LLoyd's, na svijetu postoji 6.833 tankera,
koji predstavljaju 142,9 milijuna tona brutto-registarske tonaže, ili
trećinu svjetske trgovačke flote.
Liberija ima najveći broj registriranih "super-tankera" (150.000 tona i
više, prema podacima LLoyd'sa). Ukupno 441 tanker svih dimenzija plovi
pod liberijskom zastavom. Njih 507 registrirano je u Panami, 291 u Grčkoj i
1.072 - uglavnom malih - u Japanu.
Po tonaži, prema podacima LLoyd'sa "68 posto tankera je staro deset ili
više godina", a zastarjelost brodova se pojačala u recesiji.
John Prescott, glasnogovornik laburističke oporbe za transporte, napada
plovidbe pod tuđim zastavama: "ima sve više brodova, sa sve
nekvalificiranijim posadama posvuda u svijetu".
Za glavnog tajnika Međunarodnog sindikata pomorske trgovine, Chrisa
Horrocksa, "iskoristiti nesreću kod Shetlanda da bi se reklo da je plovidba
pod tuđim zastavama isto što i plovidba po nižoj cijeni, značilo bi
pojednostavniti stvari". On smatra da 40 posto svjetskog brodovlja plovi
pod stranim zastavama zbog gospodarskih razloga, ali poštujući sigurnosne
norme.
Međunaslov: Nove norme za tankere
Zbog zastarjevanja brodovlja, mnogi tankeri imaju tek jednostavne trupove,
nazaštićene drugim pregradnim zidom. To je slučaj i s "Braerom" sagrađenim
1975. godine u Japanu, koji uglavnom pripada jednom norveško-američkom
sindikatu s liberijskom zastavom kojim zapovijeda grčki kapetan na čelu
uglavnom filipinske posade. Nakon katastrofe "Exxon Valdez" 1989. godine
na Aljasci, američka vlada se priklonila restriktivnim zakonima za zabranu
plovidbe tim zastarjelim tankerima u američkim lukama.
Prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (OMI), svaki tanker sagrađen
nakon slijedećeg srpnja će morati imati dvostruki trup kao i specijalni
sustav protiv zagađenja. Do 1995. godine, postojeći brodovi će trebati
biti prilagođeni novim normama.
Ali većina stručnjaka se pita da bi li se dvostrukim trupom izbjeglo isticanje
crne mrlje kod Shetlanda, ili je stjenovita obala odmah probušila brod.
"Nije se smio naći tamo, pokvario se u nevremenu, i u tome je najveći
problem", ocijenio je jedan glasnogovornik OMI. "Braer" se nalazio u
"međunarodnom prolazu" u britanskim vodama, usred prolaza od 22 milje (35
km) između Shetlanda i otoka Fair. Nekoliko tisuća tankera godišnje
prolazi tim prolazom.
"Ako bude potvrđeno da je bio tamo, nije počinio prekršaj", navode u OMI.
Shetlandski otoci imaju statut "specijalnog područja koje treba
izbjegavati", kojeg štiti "zabranjeno" područje od 10 milja (16 km).
Tankeri nemaju posebni itinerer i uvijek idu najdirektnijim putem, dakle i
njajeftinijim.
Meteorologija čini dio troškova koje se može smanjiti: prema organizaciji
"Oceanroutes", brodovi kupuju meteorološku kartu samo za tri, a ne za deset
dana kao što bi trebali i koja bi im bila potrebna prema dužini njihovih
etapa.
(Hina) br
111716 MET jan 93
(Hina) br