Nadnaslov: Protjerivanje Palestinaca iz Izraela raspirilo je stara
strahovanja od masovnog i konačnog naseljavanja Palestinaca u
Libanonu
Naslov: Libanon ne popušta ni za dlaku
Podnaslov: Prvi put otkako je završen rat 1990. godine, Libanon - sve
vjeroispovjesti i sve političke težnje - stoji jedinstven iza
svojih čelnika koji su odbili svaki kompromis. Posljedica toga
bit će jačanje identiteta libanonske države.
Piše: Michel CASTEX, AFP
BEJRUT - Broj Palestinaca koje je Izrael 17. prosinca protjerao u Libanon,
najveći je od rata 1967. godine, a sudbina tih nesretnika pobudila je u
Bejrutu stara strahovanja od masovnog i konačnog naseljavanja Palestinaca u
Libanonu.
"Moguće je da je Izrael tim potezom nastojao iskušati libanonske reakcije
kako bi poslije mogao izvesti nova progonstva", izjavio je u ponedjeljak
ministar vanjskih poslova Fares Boueiz.
Te sumnje libanonskih čelnika pojašnjavaju nepokolebiv stav vlade Rafika
Haririja, koji od 17. prosinca, dana protjerivanja, prebacuje na Izrael
svu odgovornost za sudbinu prognanika.
Iz vladinog izvora saznaje se kako vlada strahuje da Izrael, čak iako to
još nije pokazao, kani "deportirati u Libanon najveći mogući broj
Palestinaca iz Cisjordanije i Gaze", osobito islamiste.
Nakon vala egzila koji su počeli tijekom stvaranja Izraela godine 1948.
više od 350.000 Palestinaca već živi u Libanonu, a gotovo polovica njih
obitava u izbjegličkim logorima. Palestinci ali i libanonska vlada drže
taj boravak u Libanonu privremenim.
Međunaslov: Trenutak protjerivanja nije slučajan
Prema izvorima vlade, libanonski čelnici izrazili su zabrinutost glede
trenutka u kojem se Izrael odlučio protjerati Palestince, s ozbirom da se
20. siječnja nastavljaju mirovni pregovori o Bliskom istoku pod vodstvom
administracije Billa Clintona, koja je naklonjenija Izraelu no što je to
bila Bushova vlada.
Ta su strahovanja to veća što se u Bejrutu općenito drži da je izraelski
premijer Yitzhak Rabin inicijator kolektivnih protjerivanja.
U uvodniku velikog dnevnog oporbenog lista An Nahara, urednik Ghassan
Tueni, optužio je Izrael da želi "izazvati krizu u Libanonu, toj ionako
izgubljenoj zemlji pa stoga i pogodnoj za naseljavanje Palestinaca".
Politički krugovi naime ocjenjuju da je svaki novi priliv Palestinaca
opasan jer može narušiti ravnotežu vjerskih zajednica, osobito krhku nakon
rata koji je kršćansku zajednicu doveo u defenzivni položaj.
Čak je i šef milicije na jugu Libanona, koju je stvorio i financira
Izrael, general u mirovini Antoine Lahad, kršćanin maronit, izjavio je kako
se protivi masovnim progonstvima, ocjenjujući da već ima suviše Palestinaca
u Libanonu.
Međunaslov: Libanon prvi put jedinstven
Upravo stoga što ne želi zanemariti opasnosti od ekplozije Libanon je
odlučio ne odstupiti ni za dlaku, ističe se u izvorima vlade, koje
uvjeravaju kako tvrdeći kako poneke indicije govore da "se Rabin, koji nije
očekivao da će naići na takvu čvrstoću bez odstupanja, našao zatečen".
Prvi put otkako je završen rat 1990. godine, Libanon - sve
vjeroispovijesti i političke težnje - stoji jedinstven iza svojih čelnika
koji su odbili svaki kompromis.
Nova je to nepomirljivost čija će prva posljedica biti jačanje identiteta
libanonske države. Rafik Hariri je rezimirao izjaviviši 29. prosinca
AFP-u: "Nakon godina rata, pokušavamo uspostaviti čvrstu državu, popustimo
li sada, sve može biti dovedeno u opasnost".
(Hina) sb
071348 MET jan 93
(Hina) sb