Eurozastupnici smatraju da nakon „očite promjene” stajališta SAD-a o ruskoj ratnoj agresiji, „što uključuje otvoreno okrivljavanje Ukrajine za trenutačni rat”, EU i države članice moraju zadržati svoju ulogu najvećeg donatora Kijevu te znatno povećati pomoć ratom pogođenoj zemlji.
Zastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu pozdravili prijedlog sporazuma o 30-dnevnom prekidu vatre koji su dogovorili Kijev i Washington, izrazivši očekivanje da će ga prihvatiti i Rusija no upozoravaju da EU mora dati snažna sigurnosna jamstva za Ukrajinu te da mora moći odbaciti hitro sklopljene sporazume o prekidu vatre koji bi oslabili sigurnost kontinenta i izložili ga budućim napadima Rusije.
U rezoluciji se navodi da se pregovori o europskoj sigurnosti ne mogu voditi bez EU-a te se izražava "zaprepaštenost" politikom popuštanja američke administracije Rusiji.
Rezolucija je prihvaćana s 442 glasova za, 98 protiv i 126 suzdržanih.
Zastupnici smatraju da se EU mora pripremiti za poslijeratnu obnovu Ukrajine te ističu da Rusija mora platiti golemu štetu počinjenu u toj državi. Stoga su pozvali na konfiskaciju ruske državne imovine zamrznute europskim sankcijama kako bi se ona koristila u obrani i za obnovu Ukrajine.
Zastupnici su i o toj temi raspravljali u srijedu u Strasbourgu. Povjerenik EK-a za poljoprivredu Christophe Hansen u raspravi je rekao da je trenutačno zamrznuto 210 milijardi eura ruske imovine, a dobit ostvarena putem kamata ide Ukrajini. Ta pomoć bi nakon oporezivanja mogla dostići iznos do tri milijarde eura, kazao je.
Dotaknuvši se prijedloga da EU konfiscira ukupan iznos, Hansen je kazao da je EK „otvorena za daljnje rasprave o bilo kakvim razumnim opcijama koje bi primorale Rusiju da prestane s agresijom”.
Zastupnici su podijeljeni oko te ideje – dio njih smatra da bi to bila odgovarajuća kazna za Rusiju zbog njezine agresije te da to može biti dio budućih reparacija Kijevu, a oni koji se protive smatraju da bi se time stvorio opasan presedan.
Hrvatski zastupnik pučana Davor Ivo Stier podsjetio je na rezoluciju Vijeća Europe iz lipnja prošle godine kojom se objašnjava zašto bi odluka o prenamjeni ruske imovine bila u skladu s međunarodnim zakonom.
„Pravni temelj je tu, a sada je potrebna politička odluka aktivirati to ili ne”, rekao je Stier, pa dodao da bi takav čin EU-u dao prednost nad Rusijom u naporima za postizanje mira.
Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde prošli je tjedan upozorila da se bilo kakva odluka o korištenju zamrznute ruske imovine mora temeljiti na međunarodnom pravu.
ECB dugo izražava zabrinutost oko utjecaja takvog poteza na buduću spremnost investitora da drže imovinu u eurima.
„Nije na ECB-u da raspravlja o tome, no ja bih svakako naglasila da će utemeljenost odluke u međunarodnom pravu biti važna za druge investitore”, rekla je Lagarde.