Postupci nove američke administracije predsjednika Donalda Trumpa sve više ukazuju da Europa teško može računati na dosad neupitno savezništvo sa Sjedinjenim Državama. Washington ne želi dati sigurnosna jamstva Ukrajini i inzistira da Kijev i bez toga prihvati prekid vatre. Ukrajina poučena iskustvom s ranijim dogovorima s Putinovom Rusijom to odbija. Budući da je sigurnost Ukrajine ključna za sigurnost EU-a, europski čelnici pokušavaju naći odgovor na novonastalu situaciju.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron organizirao je proteklog mjeseca u Parizu dva pripremna sastanka s čelnicima EU-a. I današnji samit u Londonu može se smatrati dijelom priprema za izvanredni samit EU-a u četvrtak. Prije londonskog sastanka u Washingtonu su prošli tjedan na razgovorima s Trumpom bili francuski predsjednik Macron, britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Ponižavajući tretman ukrajinskog predsjednika pred kamerama u Bijeloj kući upalio je sve alarme u Europi da se napokon nešto konkretno mora učiniti na jačanju neovisnosti od SAD-a.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima EU-a za samit koji će se održati u četvrtak, da bi htio da šefovi država ili vlada EU-a “donesu prve kratkoročne odluke kako bi Europa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti”.
Na sastanak u Bruxelles pozvan je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je u nedjelju u Varšavi prije polaska u London, da je Europa sila koja se probudila i “koja neće biti alternativa Americi, nego njezin najpoželjniji partner”.
Ukazao je na paradoks da “500 milijuna Europljana traži od 300 milijuna Amerikanca da ih brane od 140 milijuna Rusa”.
“Ako ima nešto što nam nedostaje, to nisu ekonomska nadmoć ili broj stanovnika, nego vjerovanje da smo istinska globalna sila”, rekao je Tusk. Tusk je podržao i prijedlog talijanske premijerke Giorgie Meloni da se organizira samit sa Sjedinjenim Državama.
Sve odluke u Europskom vijeću moraju se donijeti konsenzusom kojeg, prema najavama mađarskog premijera Viktora Orbana neće biti. Bude li Orban ustrajao u svom stajalištu, ne bi trebalo isključiti mogućnost da čelnici država članica donesu odluke izvan okvira EU-a kako bi se zaobišao mogući veto.
U srijedu se u Bruxellesu sastaju ministri unutarnjih poslova država članica. Oni bi trebali usvojiti zajedničko stajalište o uredbi o postupnom početku rada sustava ulaska/izlaska (EES). Na temelju zajedničkog stajališta Vijeće bi započelo pregovore s Europskom parlamentom o konačnom tekstu uredbe.
Prema prijedlogu postupnog uvođenja sustava izlaz/ulaz (EES), države članice imale bi šest mjeseci za punu primjenu. Prijedlog o postupnom uvođenju smatra se najboljim načinom za što brži početak primjene sustava jer prema sadašnjoj uredbi puna primjena bi početi odjednom na svim granicama, za što sada nisu ispunjeni uvjeti.
Države članice koje žele početi punu provedbu sustava EES od prvog dana mogu to učiniti, a šest mjeseci nakon početka postupne provedbe sustav mora biti u potpunosti operativan, odnosno provoditi se na svim graničnim prijelazima.
EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.
Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka.
U EES-u se registriraju ulasci i izlasci državljana trećih zemalja te odbijanje ulaska državljanima trećih zemalja koji prelaze vanjske granice EU-a radi kratkotrajnog boravka. U okviru tog novog sustava službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će te osobe fotografirati i te informacije pohraniti u digitalnom spisu.
Komisija će u srijedu usvojiti akcijski plan za automobilsku industriju, ključnom sektoru koji se sve teže nosi s kineskom konkurencijom. Akcijski plan trebao bi, prema riječima predsjednice Komisije Ursule von der Leyen zacrtati “jasan smjer kako bi se osiguralo da naša industrija može napredovati u Europi i uspješno se natjecati na globalnoj sceni."
Sljedeći tjedan Europski parlament radi u odborima u Bruxellesu. Između ostalih, sastat će se i posebni odbor za stambenu krizu koji će o tome razgovarati s povjerenikom Danom Jorgensenom.
Posebni odbor za stambenu krizu osnovan je u prosincu prošle godine s ciljem da predloži rješenja za pristojno, održivo i pristupačno stanovanje za sve europske građane.