''Od 2016.godine doživjeli smo očitu promjenu u odnosu države prema civilnom društvu i svojevrsni 'ghosting', to je kada druga strana nestane iz odnosa bez racionalnog obrazloženja. Mi osjećamo to nestajanje partnera kojeg formalno imamo, a zapravo nemamo. Utjecaj organizacija civilnog društva je godinama bivao sve slabiji i rekla bih da je sada na dosta niskoj razni, mada postoji neki sektori koji imaju nešto uspješniji dijalog", kazala je članica Savjeta za razvoj civilnog društva Lejla Šehić Relić.
Time se osvrnula na dokument "Izvještaj o vladavini prava: civilno društvo i sudjelovanje u procesima donošenja odluka", koji prati preporuke aktualnog izvještaja Europske komisije o vladavini prava. Raspravu u Kući Europe na Europskom trgu organizirali su Kuća ljudskih prava i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
U Hrvatskoj su prisutni negativni trendovi iz drugih europskih zemalja, rekla je Šehić Relić, a jedan od njih je "delegitimirajući narativ koji dolazi iz političkog spektra koji inače zastupa sužavanje prostora manjinskim skupinama". One organizacije koje su kritične prema vlastima često se etiketira i delegitimira, naglasila je, kako bi se otežala njihova zagovaračka pozicija.
Osim toga, organizacije civilnog društva suočene s problemom financiranja jer su sredstva iz javnih izvora sve više ograničena.
"Kada govorimo o financiranju, govorimo o nepredvidivom i nekonzistentnom okviru koji ne doprinosi održivosti organizacija civilnog društva. S druge strane, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva još uvijek ima institucionalne potpore, no postavlja se pitanje koliko one mogu zadovoljiti veće organizacije s obzirom na inflaciju i povećane troškove", napomenula je Šehić Relić.
Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel upozorio je na eroziju stručnih kadrova iz triju vladina ureda: Ureda za udruge, Ureda za ravnopravnost spolova i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
"Te su institucije, koje su nekoć bile motor za razvoj politika iz područja ljudskih prava i civilnog društva, svedene na ostatke ostataka. Stručnih ljudi više nema zbog lošeg političkog kadroviranja. Čelnici tih institucija u ovom trenutku nemaju političku snagu izboriti za donošenje provedbenih dokumenata", rekao je.
Novosel ističe da već devetu godinu zaredom nema Nacionalnog plana za razvoj civilnog društva. Kao jedan od većih problema također je naveo nemogućnost stvarnog sudjelovanja u donošenju odluka
"Problem je u tom što nas država traži savjet kad je već sve gotovo. E-savjetovanje se događa za nacrte zakona kad su oni već zgotovljeni. I onda dolazimo do brojki od preko 80 posto odbijenih komentara, a ono što vam prihvate su nomotehničke izmjene", kazao je Novosel.
Jedine organizacije civilnog društva koji dobivaju podršku su one koje pružaju socijalne usluge, poput prijevoza učenika u škole ili ljudi u bolnice, kazala je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, s obzirom da je država 'outsorcala' aktivnosti koje je nekad sama radila.
''Pritom treba primijetiti da je cijena po kojoj se očekuje da organizacije civilnog društva to odrađuju značajno manja od one koju imaju institucije kada provode iste takve usluge", rekla je.
Uz to, Vlašić napominje da su mnoge organizacije civilnog društva zadnjih osam godina pod pojačanim pritiskom, a prvenstveno je riječ o onima koje se bave temama migracija, suočavanjem s prošlošću, ženskim pravima, pravima transrodnih osoba, itd.