No, na žalost, gotovo 90 posto građana nije prijavilo lažna sniženja jer nisu znali gdje prijaviti. Daleko je bolje bilo kada su postojali potrošački centri u većim gradovima kojima su se građani obraćali, kazala je.
Na sniženjima, kako je navela, kupuje 95 posto građana, ponajviše odjeću, obuću i hranu. Više od 87 posto građana smatra kako treba povećati broj tržišnih inspekcija, pogotovo imajući na umu da su tijekom ljetnih sniženja u svakoj četvrtoj inspekciji pronašli nepoštenu trgovačku praksu, kazala je Borzan.
Građanima je poručila da prate cijene i prijavljuju lažna sniženja jer je istraživanje koje je provela pokazalo kako devet od deset građana nikada ne prijavi lažno sniženje. Najavila je i kako će uvrstiti u raspravu o divljanju cijena u istočnoj Europi na plenarnu sjednicu u Strasbourgu. Odbor za pritužbe Europskog parlamenta zatražio je Europsku komisiju da istraži kako EU može djelovati.
"Rast cijena hrane je najviši u zemljama istočne Europe, što je posebno zabrinjavajuće jer za razliku od zapada, kod nas se najveći dio kućnog budžeta troši na hranu. Divljanje cijena povećava nejednakost u EU jer pogađa zemlje s najnižom prosječnom plaćom i najvišim rizikom od siromaštva”, kazala je Borzan.
Da nam je netko rekao da ćemo kruh plaćati 10 kuna...
Borzan je kazala kako zbog inflacije 68,7 posto hrvatskih građana općenito manje kupuje, a većina, njih čak 56,4 posto, kupuje manje hrane. Skoro svi građani su promijenili kupovne navike, bolje promišljaju što im je potrebno, kupuju jeftinije brandove, a značajan dio i baca manje, kazala je Borzan.
Tako 75,4 posto građana bolje promišlja što treba prije kupnje, njih 52,3 posto kupuje jeftinije brendove, 48,2 posto kupuje manje, a njih 37 posto baca manje.
"Da nam je netko rekao da ćemo kruh plaćati 10 kuna, vrećicu kave 50 kuna, jaja 20 kuna, pile 50 kuna, rekli bi nema šanse? Međutim, to je stvarnost u kojoj živimo", kazala je, napominjući kako joj je srce bilo puno kada je vidjela prazne trgovine u petak.
"Građani su kroz bojkot pokazali da se itekako građanskim neposluhom ili akcijom mogu postići rezultati. Potrošači se bude i ne dopuštaju da im se dere koža s leđa", istaknula je Borzan navodeći kako se Vlada ponaša kao da to nema veze s njima i diže ruke.
Ovaj građanski bojkot, kako je kazala, je najbolji način da se natjera trgovce da smanje cijene. Važno je da ljudi pošalju poruku "ovako više ne može", rekla je Borzan napominjući kako je dobro imati zakone s europske razine no nas nitko ne priječi da i sa nacionalne razine neke stvari stavimo u zakon kako bi zaštitili građane.
Na pitanje novinara je li Vlada u sukobu interesa kada potiče bojkot, Borzan je kazala kako se Vlada postavila kao opozicija što nije logično jer Vlada ima mehanizme i mogućnosti da riješi problem. Upitana podupire li bojkot odgovorila je kako podupire sve akcije koje budu u budućnosti sličnoga tipa jer će one najbolji mogući način natjerati trgovce da shvate da je ljudima došlo "preko glave".