„Aktualni predsjednik Zoran Milanović, prijatelj Rusije, ponovno je izabran za predsjednika Hrvatske”, naslov je članka na Kyiv Independentu, portalu osnovanom 2021. godine.
Taj ukrajinski medij piše da je Milanović kritičar zapadne pomoći Ukrajini i njezinom pridruživanju NATO-u te da je o prosvjedima Euromajdana 2014. govorio kao o „puču”.
Kyiv Independent piše i da se Milanović u listopadu usprotivio slanju hrvatskih vojnika u NATO-vu misiju pomoći Ukrajini NSATU.
Ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform popratila je izbore šturim, faktografskim tekstom, no navela je članak Politica u kojem se tvrdi da su proruski botovi na društvenim mrežama provodili dezinformacijsku kampanju u korist Milanovića.
Ruska novinska agencija TASS također navodi samo statističke podatke o Milanovićevoj pobjedi, dok agencija RIA Novosti piše da je hrvatski predsjednik „osudio specijalnu vojnu operaciju” i javno se žalio na nedjelotvornost zapadnih sankcija uvedenih protiv Rusije.
RIA Novosti piše da se Milanović usprotivio i uključivanju hrvatskih vojnika u sukob, no da je usprkos tome hrvatska vlada Ukrajini dala „300 milijuna dolara i nastavlja” pomagati, da je Hrvatska pokrenula državni program za prijem i zaposlenje ukrajinskih izbjeglica.
Ta agencija piše da se prema ruskom ministarstvu obrane na strani ukrajinskih snaga bore i hrvatski plaćenici te podsjeća da je premijer Andrej Plenković Milanovića nazivao „Putinovom pudlicom”, a da je njegova vlada „podržala antiruske sankcije, zatvorila naftovod JANAF za Srbiju i protjerala gotovo sve ruske diplomate”.
Američka novinska agencija AP u članku o izbornoj pobjedi ponovno Milanovića naziva kritičarem EU-a i NATO-a, ali i žestokim protivnikom „hrvatskog konzervativnog premijera”.
AP piše da je Milanović najpopularniji političar u Hrvatskoj te da ga se često zbog „borbenog stila komunikacije” uspoređuje s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Američka agencija piše i da su se izbori u Hrvatskoj održali u vremenu dok se zemlja bori s visokom inflacijom, korupcijskim skandalima i manjkom radne snage.
Izvještaj AP-a prenijeli su i drugi američki mediji poput CNN-a.
BBC piše kako je rezultat Dragana Primorca, kandidata kojeg je podržavao HDZ, najgori u povijesti za „najmoćniju političku snagu” u Hrvatskoj.
Britanski medij piše da premijer nije čestitao novom-starom predsjedniku te da je Milanović osudio rusku invaziju na Ukrajinu, ali i često kritizirao zapadnu pomoć Kijevu.
Politico o Milanoviću piše kao o populistu koji „ostaje najpopularniji hrvatski političar” s poviješću proruskih i antizapadnih izjava koje su u kontrastu s njegovim vođenjem Hrvatske tijekom ulaska u Europsku uniju 2013. godine.
Politico piše da je HDZ oslabljen korupcijskim skandalom u studenom, s danas bivšim ministrom zdravlja Vilijem Berošem, a zbog kojeg se vlada sporila s uredom europskog tužitelja (EPPO) koji je „optužio Zagreb da sprječava istragu sustavne korupcije u zemlji”.
Časopis dodaje da je Hrvatska, „pod dominacijom Plenkovićevog HDZ-a od 1991”, u studenom imala treću najvišu inflaciju u eurozoni te da se bori s velikom nestašicom radnika.