Rezultat je to zakonske odredbe koja kaže da pravo na naknadu izbornih troškova imaju samo kandidati koji dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača, a u ovom slučaju to su Milanović (kandidat SDP-a i partnera) i Primorac (kandidat HDZ-a i partnera).
Najbliža tom postotku bila je nezavisna Marija Selak Raspudić koja je osvojila 150. 435 glasova, odnosno 9, 25 posto, nedovoljno da bi sudjelovala u podjeli 580.000 eura, koliko je država osigurala za 'pokriće' dijela izbornih troškova.
Milanoviću, koji je osvojio 797. 938 glasova (49, 09 posto) pripada naknada od 133.000 eura, a Primorcu za osvojena 314. 663 glasa (19, 35 posto) naknada od 52. 447, 90 eura.
Naknada se raspoređuje razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora, s tim da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih izbornih troškova.
Pogledaju li se troškovi koje su dvojica kandidata ostvarila u prvom djelu izborne promidžbe, do 21. prosinca, jasno je da su njihovi izborni troškovi veći, kod Primorca iznose 774.000 eura, a kod Milanovića 167.000 eura i izvjesno je da su do okončanja izborne promidžbe još 'narasli'.
Kandidati i u drugom izbornom krugu imaju pravo na naknadu izbornih troškova, no u manjem iznosu. Tako će pobjedniku, odnosno kandidatu koji osvoji veći broj glasova, država isplatiti naknadu od 26. 600 eura, a drugoplasiranom razmjerno broju glasova koje je dobio.
No, isplata naknade neće biti tako skoro, ne prije ožujka.
Naime, naknada se isplaćuje u roku od 15 dana od dana objave izvješća Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o tome kako su kandidati poštivali pravila iz Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
U prvom izbornom krugu svaki od osmero kandidata mogao je na promidžbu potrošiti najviše 1.061.782,47 eura. U drugom krugu, taj se iznos po kandidatu može povećati najviše do 20 posto, dakle za 200-tinjak tisuća eura.